Iako se mnogi svjetski državnici i mediji trude da nas ubijede kako smo na pragu „smaka svijeta“, srećom uvjek je bilo ljudi koji su uspijevali da nađu rješenje i u najtežim situacijama i da se oporave posle velikih ličnih i profesionalnih kriza. Ovo su samo neki od primjera.
Beskućnik koji je postao broker? To ima samo u filmu. Tačno, ali u filmu koji je snimljen po istinitoj priči. Nakadašnji beskućnik a sada uspješan američki poslovni čovjek Kris Gardner, glavni je junak filma „U potrazi za srećom“, u kome njegov lik glumi Vil Smit.
Gardner je odrastao u siromašnoj porodici i uprkos želji da stekne visoko obrazovanje u tome nije uspio. U vojsci se upoznao sa osnovnim medicinskim znanjima i jedno vrijeme je radio kao prodavac medicinske opreme. Nije bio naročito uspješan, a zbog nemaštine ali i sklonosti nevjerstvu, napustila ga je supruga i ostavila mu da se stara o sinu koji je tek izašao iz pelena.
Kada je upoznao jednog uspješnog brokera, to je je bila prekretnica u Gardnerovom životu – dao je otkaz na mjesto prodavca i počeo da se obrazuje u oblasti finansija. U međuvremenu, bez prihoda a sa nagomilanim dugovima, ostao je i bez krova nad glavom. Srećom, San Francisko je imao sklonište za beskućnike u kojem je povremeno „odsijedao“ s djetetom. Spavali su i na ulici, na podovima javnih toaleta ili u parkovima, a hranili se u narodnim kuhinjama.
Kako preokrenuti svoj život
Uprkos svom teškom i nesigurnom načinu života, Gardner se prijavio i dobio posao u jednoj brokerskoj kompaniji. Kao početnik, zarađivao je veoma malo, ali dovoljno da obezbijedi sinu boravak u jaslicama dok je on na poslu. Bio je željan da nauči što više i da ostavi dobar utisak na poslodavca. Zato nikome od kolega nije pominjao kako živi, niti je iko to mogao da nasluti. Na posao je dolazio pristojno obučen, jer je, dok je boravio na ulici, stalno sa sobom vukao poslovna odijela.
Što je više učio o brokerskom poslu, to je bolje zarađivao, pa je napokon iznajmio stan. Potom je osnovao sopstvenu brokersku firmu, u kojoj je u početku imao samo jedan sto. U naredne dvije decenije, njegova firma se toliko razvila da je prodao mali udio za multimilonski iznos, pa Kris Gardner sada „teži“ 70 miliona dolara. Osim što je i dalje izvršni direktor kompanije „Gardner Rich & co“, on je i poznati motivacioni govornik i filantrop.
Kad glumac ne mora mnogo da glumi
Zanimljivo je da je i glumac Vil Smit, koji je u filmu „U potrazi za srećom“ glumio brokera iz skloništa za beskućnike Krisa Gardnera, na početku svoje karijere takođe bankrotirao. On je 1985. sa reperom DJ Džezi Džefom izdao album koji se toliko dobro prodavao da je preko noći postao milioner. Uživao je u blagodetima uspjeha kupujući skupocjene automobile i brendiranu odjeću. Međutim, zaboravio je na jednu od dve sigurne stvari sa kojom svaki Amerikanac mora da se suoči – na porez. Poreska služba je izračunala da joj duguje 2,8 miliona dolara. Dio je platio novcem koji mu je preostao, a dio imovine su mu zaplijenili, tako da se Smit opet našao na početku. Srećom, dobio je ulogu u poznatoj seriji „Princ sa Bel-Era“, a nakon toga su uslijedili brojni angažmani.
Uspešni i u neuspjehu
Uprkos svim manama koje se u posljednje vrijeme stalno ističu u ostatku svijeta, Americi se mora priznati da je rijetko gdje toliko primjera ljudi koji su izgubili sve i uspjeli ponovo da se uzdignu. Čak i do mjesta predsjednika države.
Abraham Linkoln, jedan od najuglednijih američkih predsjednika, ostao je bez prebijene pare kada je propao posao koji je pokrenuo sa poslovnim partnerom. Otkupili su uz pomoć kredita nekoliko prodavnica sa idejom da razviju posao, ali nisu uspjeli. Kada je partner preminuo, Linkoln je ostao u dugovima koje je otplaćivao godinama. Shvativši da nije talentovan za trgovinu, usredsredio se na politiku a ostalo je istorija. Mada, ima neke veze i sa sadašnjicom, jer je trenutno na čelu Amerike – šestrostruki povratnik iz bankrota.
Još jedan „američki spasilac“ ali u drugačijem smislu, a koji je prethodno bankrotirao je Bil Bartman. Devedesetih je imao veoma uspješnu kompaniju za naplatu potraživanja, čija vrijednost se mjerila u miljiardama dolara. Ali propao je kada je njegov saradnik osuđen za prevaru. On sam je oslobođen krivice za bilo kakve finansijske malverzacije. Nastavio je da radi u drugim firmama. Naknadno je stekao slavu kada je 2009. godine, u jeku finansijske krize, izdao knjigu „Spasavanje bogatih”, koja je postala bestseler na Amazonu.
Bartman je, nedugo zatim, ponovo otvorio preduzeće za naplatu potraživanja. Strategija koju je razvio u tom poslu donijela mu je, osim novih miliona, i brojne nagrade i medijsku slavu.
Žena od uticaja
Za razliku od Bartmana, svjetska finansijska kriza prije nešto više od deset godina je „zavila u crno“ porodičnu firmu za prodaju građevinskog materijala „84 Lumber“, koja postoji skoro 70 godina. Ovaj porodični posao preuzela je devedesetih od svog oca Megi Hardi Noks. Iako se njen otac prilično rasipnički ponašao i više poslovao na osnovu intuicije nego što je istraživao tržište, porodični lanac je narastao na čak 500 prodavnica.
Kada je 2008. izbila kriza i vrlo brzo „obezglavila“ građevinski sektor, prihodi kompanije „84 Lumber“ pali su sa 3,92 milijarde dolara 2006. na 1,42 milijarde tokom narednih pet godina. Firma je bila prinuđena da zatvori polovinu svojih objekata i otpusti dvije trećine zaposlenih. Uprkos pritiscima da proglasi bankrot, Megi Hardi Noks nije htjela to da uradi. Uložila je u spasavanje porodičnog preduzeća sve što je imala, uključujući i svoj nakit.
Uspjela je da restruktuira fimu i da nastavi posao kada se građevinski sektor oporavio. Danas je Medi Hardi Noks opet milijarderka, a ove godine je u Pitsburgu ponijela i nagradu „Žena od uticaja“.
Izvor: Bif.rs
