Ako odmora nakon pandemije korona-virusa i bude, vjerovatno će biti u lokalnim okvirima. Ministri turizma Evropske unije nemaju vremenski plan za oživljavanje putovanja.
Kada i kako će granice ponovo biti otvorene za putnički saobraćaj, trenutno niko ne može sa sigurnošću da kaže, smatra parlamentarni državni sekretar Tomas Barajs, koji je u njemačkom Mnistarstvu privrede zadužen za turizam. “Malo je vjerovatno da će njemački turisti na ljeto putovati u Španiju ili Grčku“, ocjenjuje Barajs. Izglednije je da će Njemci ove godine ostati u svojoj zemlji ili u svom regionu. “I tu ima lijepih destinacija“.
Ekonomska situacija u turističkoj industriji nije katastrofalna samo u južnoj Evropi, oko Sredozemnog mora, već i u Njemačkoj. Turistička industrija ove godine računa sa smanjenjem rezervacija za paket aranžmane i do 70 odsto. Najteže bi mogle da budu pogođene kompanije koje organizuju krstarenja, kojima bi obim posla mogao da oslabi i do 90 odsto, procjenjuje Evropska komisija u Briselu.
Hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović, nakon video-konferencije sa koleginicama i kolegama, najavio je da će se veoma oprezno pristupiti otvaranju granica unutar EU, kao i njenih spoljnih granica. “Svi smo saglasni da prije svega moramo da spriječimo nove talase infekcija”. Konkretne vremenske planove nije naveo.
Očekuju se veliki gubici
U Evropskoj uniji 10 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ostvaruje turistička industrija. U pojedinim zemljama, poput Grkče ili Malte, udio te industrsije u BDP-u iznosi 20 do 25 procenata.
Prema podacima Evropske komisije, Španija od turizma godišnje zaradi oko 145 milijardi eura, njemački hoteli i turističke agencije oko 240 milijardi eura. Na “izvornom tržištu“ Njemačke, odakle dolazi veliki broj turista, šteta je čak i veća nego na klasičnim „ciljnim tržištima“, poput Španije ili Italije.
Kada će putovanja biti moguća?
Gari Kapeli, ministar turizma Hrvatske, zemlje koja trenutno predsjedava EU, izrazio je očekivanje da će sjeverni Evropljani tokom ljetnje sezone i pored pandemije putovati na jug, što bi bila neka vrsta evropske solidarnosti. “Potreban nam je zajednički plan za obnovu turizma“, kazao je Kapeli. On je dodao i da je potreban zajednički zdravstveni koncept i da bi tada svim putnicima i organizatorima mogla da se izda neka vrsta „korona-zdravstvenog pasoša“.
Ministarka turizma Malte, Julija Faruđa Porteli, traži zajedničke EU-standarde kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti u hotelima, restoranima, avionima i na plažama. “Postoje rizici, ali na njih moramo da odgovorimo”, istakla je Faruđa Porteli na ministarskom sastanku.
Ostale vlade su pritom uzdržanije i idu svojim putem. Austrija recimo svoje hotele ponovo otvara 29. maja, ali oni bi trebalo da primaju samo goste iz susjednih zemalja i, po mogućnosti, iz regiona u kojima je stopa infekcija mala. Austrijski kancelar Sebastijan Kurc predlaže da Austrijanci svoje ljetnje odmore, u ovoj vanrednoj korona-godini, provedu u svojoj zemlji.
Pleksiglas i koridori
Hotelijeri i vlasnici plaža u Italiji razvijaju neobične koncepte kako bi budućim gostima obezbijedili neophodnu distancu. Na plažama bi tako trebalo da se postave pregradne ploče od pleksiglasa, hoteli bi trebalo samo na pola da budu popunjeni, u hotelskim restoranima da se služi samo jedno jelo, a razmak između stolova da bude dva metra.
Grčka razmišlja i o nekoj vrsti turističkog koridora iz zapadne Evrope. Putnici koji imaju potvrdu da su zdravi ulazili bi u specijalne avione i dolazili u provjerena turistička odmarališta u kojima nema korone, opisao je koncept grčki ministar turizma Karis Teokaris.
U Belgiji se razmišlja o ulaznicama za plaže. Neki drugi ministri turizma predlažu odmore u unutrašnjosti zemlje, kako bi se hoteli i plaže rasteretili.
Međutim, još se ne zna kada će nadležni ministri unutrašnjih poslova EU predstaviti usaglašen plan o otvaranju granica za turiste. Službenici u Evropskoj komisiji, koji bi trebalo da izrade smjernice za turistički saobraćaj su uzdržani. Najprije bi svaka zemlja trebalo da ukine uvedena ograničenja, onda bi putovanja u susjedne regione bila moguća. Nakon toga bi bila moguća putovanja u susjedne zemlje, a tek onda i unutarevropski vazdušni saobraćaj.
Potpuno je nejasno kada će opet biti moguća turistička putovanja u Aziju, SAD i druge djelove svijeta.
Povjerenje turista
A na kraju onda dolaze turisti koji bi sve to trebalo da dožive kao opuštanje i odmor. Pitanje je da li će oni uopšte biti spremni za odmor na plaži iza pleksiglasa, bez žurki u barovima, sporta ili razgledanja znamenitosti u grupama? Marija Frontera, predsjednica udruženja hotelijera Fehm sa španskog ostrva Majorka, smatra da je sada prije svega važno dati turistima osjećaj sigurnosti.
“Ne radi se o tome da se što pre postigne situacija kakva je bila pre krize, već da se ostvari potrebna bezbjednost. Moramo turistima da vratimo povjerenje i ne smijemo da dozvolimo nikakve greške. Destinacije koje će prve imati situaciju pod kontrolom će biti u prednosti kada jednoga dana sve ponove krene”, izjavila je Marija Frontera za Mallorca-Magazin”.
Svjetska turistička organizacija – agencija Ujedinjenih nacija, procjenjuje da 96 odsto svih turističkih destinacija u svijetu, za vrijeme korona-pandemije, neće biti dostupno. Generalni sekretar te organizacije, Zurab Polikašivli, koji je prisustvao sastanku ministara EU, poziva da se što prije ukinu ograničenja.
“Ova kriza nam je pokazala snagu prekogranične solidarnosti. Ali samo lijepe riječi neće spasiti milione radnih mjesta ljudima koji su radili u turističkom sektoru”, ističe Polikašivli i traži veću pomoć za obnovu. “Zahtevamo da se pomogne turizmu, kako bi on mogao da bude lider u obnovi privrede.”
