Kompanije koje za klijente upravljaju kriptovalutama moraće da registruju ime klijenta, adresu, godinu rođenja i broj računa.
EU i Sjedinjene Države istovremeno ali na različite načine kreću s postavljanjem pravila igre na tržištu kriptovaluta.
Već se dugo priča kako treba regulisati ulogu i način trgovanja kriptovalutama, ali sada regulatori izlaze s prvim informacijama o tome kako bi ta regulativa mogla da izgleda.
Tržište kriptovaluta loše je reagovalo na informacije iz EU i SAD, piše Jutarnji list.
Evropska komisija insistiraće na tome da se vlasništvo nad kriptovalutama mora utvrditi i pratiti.
Komisija želi da postavi pravila prema kojoj će kompanije koje upravljaju virtuelnom imovinom doći pod nadzor tijela koja se bave sprečavanjem pranja novca te će im biti propisan minimalni nivo transparentnosti kod transfera kriptoimovine.
Kompanije koje za klijente upravljaju kriptovalutama moraće da se registruju u ime klijenta, adresu, godinu rođenja i broj računa, što znači da anonimni novčanici s kriptovalutama neće biti dopušteni.
Procjenjuje se da će za primjenu takvog regulatornog rešenja biti potrebno oko dvije godine.
“Ako znamo kako su transferi virtuelne imovine na sličan način izloženi riziku pranja novca ili finansiranja terorizma kao i drugi digitalni oblici prenosa sredstava, logično je koristiti iste legislativne instrumente kako bi adresirali problem”, poručuju iz Komisije.
S druge strane okeana šefica američkog Trezora Džen Jelen najavila je brzu akciju američke vlade u postavljanju regulacije za stablecoine.
Stablecoini su brzorastuća vrsta digitalnih valuta koje su vezane uz neku drugu valutu, kao što je američki dolar.
Zbog te karakteristike stablecoina u Sjedinjenim Državama procenjuju kako on može da ima korisnu ulogu kao sredstvo plaćanja, ali se moraju postaviti rješenja koja će štiti korisnike stablecoina i finansijski sistem.
Bob Siman, preduzetnik u hajteku i autor knjige “Bitkoin: Nelicencirano klađenje” komentarisao je kako je pitanje vremena kad će vlade početi da koristite postojeći zakonski okvir da se bore protiv “bitkoin Ponzi šeme”.
Ponzijeva šema poznati je oblik prevare koji se ponavljao tokom istorije: mali broj početnih “ulagača” navlači nove naivne “investitore”, a cijene kao i ukupni iznos uloženog novca raste, sve dok ne ponestane novih naivaca te dolazi do urušavanja šeme u kojoj najveći dio naivnih gubi sve ili veći dio toga što su uložili u Ponzijevu piramidu.
Postoji teorija prema kojem je bitkoin najveća globalna Ponzijeva šema u istoriji.
Bob Siman vjeruje kako će vlade za trgovinu valutama poput bitkoina nametnuti ista pravila licenciranja kao ona koja regulišu klađenje.
Cilj te regulatorne akcije biće, između ostalog, nadzor vlade nad svakom transakcijom bitkoinom uz ubiranje poreza kao da se radilo o opkladi.
U slučaju da vlade krenu tim smjerom, može se pretpostaviti kako će niz kriptovaluta prestati da bude atraktivna imovina za špekulativna odnosno vrlo rizična ulaganja koja se stvarno u svojoj suštini ne razlikuju puno od klađenja.
Čak i ako zakonodavci ne počnu da tretiraju tržišta kriptovaluta kao kladionice, za očekivati je da će im u roku nekoliko godina nametnuti strogi nadzor i pravila poslovanja.
Jedan od razloga za to je činjenica da trenutno 95 centralnih banaka razmišlja o uvođenju digitalne valute, a nema niti jednog nacionalnog monetarnog sistema koji želi da prepustiti emisiju novca neregulisanom tržištu jer emisija novca, pa makar i digitalnog, jedna je od karakteristika suverenosti, piše Jutarnji list.
(B92)
