Kompanije zapadnog Balkana nastavljaju da finansiraju svoje poslovanje iz internih fondova i zadržane dobiti, ali je njihova uloga kao izvora finansiranja opala u odnosu na 2019. godinu, pokazuje istraživanje Balkan Barometar 2021.

Ulaganje iz ovog izvora bilo je finsirano 55 posto u 2020. godini, naspram 70 posto godinu ranije, pokazuje istraživanje.

Tokom 2020. godine udio ostalih finansijskih sredstava porastao je na 30 posto, što je vjerovatno odraz vladine podrška raspoređen ekao odgovor na nametnutu krizu širenjem Covid-19.

Udio obrtnog kapitala dobivenog zaduživanjem od bankarskog sektora i od porodice/ prijatelja održavao se na istom nivou tokom 2020. Zadržana zarada je dominantna na Kosovu (74%), a jako je prisutna i u Srbiji (68%).
S druge strane, drugi izvori finansiranje su bili ključni u Bosni i Hercegovini (64%), zatim u Albaniji (34%) i Republici Srbiji i Sjevernoj Makedoniji (30%).

Vlasničko finansiranje u cijeloj regiji ostaje i dalje oskudno, budući da se njegov udio u finansiranju kreće između 1% i 6% u 2020. godini i nalazi se na donjem opsegu u pore]enju s 2019.

Tokom prošle godine 70 posto kompanija nije se prijavilo bankovni zajam, što je gotovo isti broj kao u 2019. godini (69%). Najjača potražnja za kreditima tokom krize primijećena je u Albaniji, gdje se prijavilo 52 posto kompanija za bankovni zajam, a najmanje potražnja uočena je u Srbiji (15%).

U prosjeku je bilo potrebno 17 dana da bi se dogovorio zajam, što je gotovo isti broj kao i u 2019. godini.

Postupak je najduži u Albaniji (22 dana), a najkraći u Crnoj Gori (9 dana), dok u ostalim ekonomijama na nivou prosjeka. U Srbiji se ovaj postupak proširio sa 9 dana u 2019. na 15 dana u 2020., što može biti posljedica krize koja je prekinula fizičko poslovanje banaka. Četvrtina zahtjeva za zajam bila je odbijena na Kosovu, a slijedi Crna Gora (22%) i Republika Sjeverna Makedonija (21%).

Albanija je lider u tom pogledu, jer je samo 1% zahtjeva za zajam bilo odbijeno, prenosi Indikator.ba.

Dominantan razlog odbijanja kredita u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini bio je nedostatak profitabilnosti kompanije, dok je nepotpunost zahtjeva za kredit bila važan razlog u Srbiji i Republici Sjevernoj Makedoniji. Ovoj raspodjeli treba pristupiti s oprezom zbog malog broja promatranih ispitanika čiji je zahtjev za kredit odbijen, napominje se u izvještaju.