Privredna komora Crne Gore obilježila je 21. aprila svoj dan i prve 93 godine uspješnog trajanja tradicionalnom svečanom dodjelom Nagrada kompanijama i privrednicima koji su se tokom 2020. godine istakli po uspješnom poslovanju, društvenoj odgovornosti, inovativnosti i unapređenju menadžmenta.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, u prisustvu uglednih zvanica – predstavnika Vlade, Glavnog grada, poslovne i akademske zajednice, uručio je Nagrade laureatima – za uspješno poslovanje kompanijama Okov i Crnogorskom elektroprenosnom sistemu, društvenu odgovornost Jugopetrolu i NLB banci, inovativnost Amplitudu i unapređenje menadžmenta Slavoljubu Popadiću, donedavnom izvršnom direktoru Rudnika uglja Pljevlja.

Svečanost je organizovana uz poštovanje epidemioloških mjera, uz direktan prenos na Televiziji Crne Gore i You Tube kanalu Privredne komore. Među uglednim zvanicama, događaju su prisustvovali ministar ekonomskog razvoja mr Jakov Milatović, gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković.

Čestitke povodom 93 godine Privredne komore uputili su brojni predstavnici države, regionalnih i evropskih privrednih komora, te institucija.

Predsjednik Vlade Crne Gore prof. dr Zdravko Krivokapić istakao je u čestitki da je Privredna komora skoro vijek snažan oslonac crnogorskoj privredi i državi Crnoj Gori.

– Partnerski odnos koji baštinimo svakodnevno se unapređuje i potvrđuje u vremenima poput ovog, koje je obilježila zdravstvena i ekonomska kriza. Siguran sam da ćemo zajedničkim snagama našu ekonomiju vratiti na put napretka i prosperiteta za bolje sjutra svih naših građanki i građana – naveo je premijer Krivokapić.

Riječ predsjednika Komore

Nakon skoro vijeka trajanja Komora je dostigla reputaciju moderne poslovne asocijacije sa prepoznatljivim ugledom u domaćoj i međunarodnoj zajednici, ocijenio je njen predsjednik Vlastimir Golubović.

Iskazao je posebnu zahvalnost utemeljivačima Privredne komore, a naročito prvom predsjedniku Miću Stijoviću.

– Tokom 93 godine postojanja Komora je radila u različitim društveno ekonomskim uslovima, ali u njoj nikada nije posustala snaga ideje njenih utemeljivača da samo jedinstveni možemo dalje. Generacije privrednika i čelnika ove institucije od tada do danas ostavile su široki trag prilagođavajući Komoru potrebama poslovne zajednice, savremenih trendova, čuvajući svoju ulogu prirodnog partnera državnih struktura i pozicionirajući se kao važna članica brojnih regionalnih, evropskih i globalnih komorskih asocijacija – rekao je Golubović.

https://youtu.be/TRbClfbNvas

Zahvalio je svim privrednicima koji djelujući kroz organe Komore predano i kontinuirano zastupaju interese cjelokupne poslovne zajednice.

– Vi ste suština i snaga Komore i zahvaljujući vašem angažmanu sačuvali smo temelje postavljene 21. aprila 1928. godine – dodao je on.

U osvrtu na aktuelne izazove, Golubović ističe da je pandemija pokazala ranjivost svih ekonomija, a velike negativne posljedice ostavila na crnogorsku privredu, zaustavivši njen razvoj i usporivši procese kojima se naša država sigurno i uspješno kretala ka evropskoj budućnosti.

– Želim da vjerujem da su pred nama bolji dani i da ćemo se uskoro početi vraćati uobičajenim poslovnim i životnim tokovima. Proces imunizacije stanovništva, koji moramo shvatiti kao imperativ, predstavlja osnovni preduslov da ovu turističku sezonu realizujemo u planiranim rezultatima – rekao je Golubović.

Istakao je da su crnogorske kompanije tokom pandemije pokazale visok stepen solidarnosti i brige za zajednicu i svakog pojedinca. Zahvaljujući njihovom velikom ugledu kod partnera iz okruženja i šire, naše tržište nije zapadalo u krize nestašica životnih i namirnica široke potrošnje, kao ni medikamenata. Gdje god je bilo moguće, nijesu posezali za smanjenjem broja zaposlenih, a zahtjevima prema donosiocima odluka, koje su artikulisali preko Komore, pokazali su da su kvalitetan partner izvršnoj vlasti.

Predsjednik je apostrofirao i značajnu ulogu privrednih komora regiona, koje su kroz Komorski investicioni forum zapadno balkanske šestorke, u kratkom roku, doprinijele uvođenju pojednostavljenih mjera pri prelasku granica i uspostavljanju zelenih koridora za brži transport prioritetnih roba.

Naglašava da privreda, koja je na izmaku snage i nosi ogromno breme duže od godinu dana, očekuje da će kroz novi, najavljeni paket mjera državne podrške dobiti adekvatan podsticaj koji će joj omogućiti da se počne vraćati u ustaljene tokove poslovanja. Uprkos kompleksnosti trenutka, dodaje on, moramo učiniti sve napore da promovišemo crnogorske potencijale i privučemo nove renomirane investitore, koji će doprinijeti snaženju privrede.

– Pred nama je složen zadatak da kroz buduće, kako strane tako i domaće investicije doprinesemo diverzifikaciji privrednih aktivnosti u sektorima za koje postoje adekvatni preduslovi i resursi. Ovdje u prvom redu mislim na snaženje poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije, zatim industrijske proizvodnje, sa akcentom na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i dalji razvoj turizma sa naglaskom na zdravstveni, jahting, kruzing i planinski – kaže Golubović, dodajući da će se tako doprinijeti i ravnomjernijem regionalnom razvoju.

Za ostvarenje ovog cilja, smatra on, neophodan preduslov predstavljaju razvoj i snaženje preduzetništva, posebno kod mlađih generacija, baš kao i promocija i podsticanje inovativnih djelatnosti, za što su već kroz dva izuzetno kvalitetna zakonska rješenja postavljeni dobri temelji.

– Kovid kriza je naglasila ono što smo i prije njenog izbijanja kroz Strategiju pametne specijalizacije postavili kao jedan od prioriteta, a to je digitalna transformacija. Bez toga ne možemo govoriti o jačanju konkurentnosti, niti o ulasku na jedinstveno tržište. Ovo su svakako dodatni razlozi da se koncentrišemo i na prilagođavanje obrazovnog sistema zahtjevima tržišta, što se postiže i dodatnim ulaganjima u dualni sistem obrazovanja, uz podrazumijevano sinergetsko djelovanje institucija sistema i privrede – rekao je on.

Podsjetio je na posvećenost Komore afirmaciji domaćih proizvođača i proizvoda, uz nastojanje da ih što bolje pozicionira u trgovinskim lancima i hotelsko ugostiteljskoj industriji. Ističe da sa partnerima na ovome treba istrajavati i u narednom periodu, jer se tzv. izvozom na pragu doprinosi supstituciji uvoza.

– Mnoge kompanije i pojedinci koji su na njihovom čelu, svojom umješnošću, uprkos nizu već pominjanih nedaća, uspjeli su da i u godini za nama ostvare dobre poslovne rezultate. Tako ćemo i ovaj Dan Komore uveličati isticanjem i nagrađivanjem onih najboljih. Odbor za dodjelu Nagrada izabrao je laureate među 34 pristigle prijave. Rezultati nominovanih kompanija su veoma respektabilni i koristim priliku da im svima čestitam na dostignućima uz želju da nastave putem uspjeha – rekao je predsjednik Komore.

On je zahvalio predsjedniku Države Milu Đukanoviću na uvažavanju koje ukazuje laureatima i Komori uručivanjem godišnjih nagrada, zatim ministru Jakovu Milatoviću, čije prisustvo svečanosti doživljava kao podršku svim članicama Komore, uz ocjenu da se samo zajedničkim pregalaštvom i u partnerstvu može stvarati stimulativni ambijent kao preduslov ekonomskog i opšteg razvoja. Gradonačelniku Podgorice Ivanu Vukoviću, koji je i predsjednik Skupštine Zajednice opština, zahvalio je na partnerstvu sa Komorom kojim se doprinosi unapređenju lokalnog poslovnog ambijenta. Izrazio je zahvalnost partnerima koji su uputili čestitke povodom Dana Komore i medijima koji prate rad ove asocijacije.

Riječ predsjednika Crne Gore

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da se čini da Crnoj Gori pozitivni primjeri, poput laureata Nagrade Privredne komore, nikada nijesu bili potrebniji.

– Jer se Crna Gora suočava sa ozbiljnim izazovima. Odgovori na njih uveliko će oblikovati našu budućnost, kako u kompanijama, tako i u društvu u cjelini – kazao je Đukanović.

Odgovor nije, kako je kazao, mirenje sa okolnostima, traženje krivca u drugima, ili u zlim vremenima.

– Odgovor je u vrijednom radu, u preduzimljivosti i inovacijama, ali i u pomoći i solidarnosti. To potvrđuju i ovogodišnji laurerati. Ja im iskreno čestitam i zahvaljujem na doprinosu koji daju crnogorskoj ekonomiji, u vrlo složenom poslovnom okruženju – poručio je predsjednik države.

Makroekonomski podaci, kako je naveo, pokazuju da je prošla godina za Crnu Goru bila jedna od najtežih.

– Ne samo zbog dvocifrenog pada BDP-a, već prije svega zbog izgubljenih radnih mjesta, ugašenih kompanija, nerealizovanih projekata. Pored turističke privrede i sa turizmom povezanih uslužih djelatnosti, najviše su pogođena mikro, mala i srednja preduzeća. Bez stabilizacije uslova poslovanja i podrške države mnoga od njih neće preživjeti, što će značiti novi pad zaposlenosti – dodao je Đukanović.

Kompanije su, kako kaže, pokazale svoju otpornost i fleksibilnost da posluju u otežanim okolnostima.

Ipak, kako je istakao, 2020. godina imala je i pozitivnih rezultata.

– Može se s pravom reći da je to godina pobjede nauke i inovacija. Zahvaljujući nauci svijet se uspješnije suočava s pandemijom. Bilo je potrebno kraće od godinu dana da se dođe do djelotvorne vakcine protiv COVID-19. Ranije su za slične bolesti trebale godine ili čak decenije. Automatizacija i digitalizacija su omogućile da ljudi mogu da rade od kuće, da trguju iz svojih domova, djeca i studenti da uče na daljinu, da svijet funkcioniše po novim onlajn diplomatskim metodama – poručio je Đukanović.

Godina iza nas je, kako dodaje, i godina izražene solidarnosti i požrtvovanosti.

– U Crnoj Gori su pregalaštvo i znanje zdravstvenih radnika spasili brojne živote. Svjedočili smo i svjedočimo nezaboravnim primjerima solidarnosti s najugroženijima, humanosti naših ljudi i naših prijatelja i partnera iz inostranstva, vrijednim donacijama kojima su značajno ublažene teške posljedice pandemije – naveo je Đukanović.

Biznis zajednica, prema njegovim riječima, pokazala se posebno odgovornom.

– Nije jednostavno poslovati u vanrednim okolnostima. Treba zaštititi zaposlene, a istovremeno obezbijediti kontinuitet proizvodnje, dostupnosti i snabdijevanja proizvoda i usluga. Mnoge kompanije bile su na usluzi ranjivim grupama. Pokazale su odgovornost prema onima koji su u krizi najugroženiji. Uz sve probleme sa kojima su se suočavale, kompanije su pokazale svoju otpornost i fleksibilnost da posluju i u novim okolnostima – tvrdi Đukanović.

Podsjetio je i na nekoliko podataka koji se, kako je naveo, olako previđaju i od pojedinaca iz nove vlasti neodgovorno i netačno plasira priča o “sprženoj zemlji”.

– Prosječna neto zarada 2000. godine u Crnoj Gori iznosila je manje od 100 eura, a 2019. – 515 eura. Dakle, zarade su povećane 5 puta. Povećanje dohotka nije bilo samo apsolutno već i relativno, u odnosu na države Evropske unije. Dohodak po glavi stanovnika u Crnoj Gori, izražen u paritetu kupovne moći, 2000. bio je na nivou od 29% prosjeka Evropske unije, a 2019 – 50%. Broj zaposlenih, u ovom dvadesetogodišnjem periodu je povećan za preko 60 hiljada, a broj nezaposlenih smanjen za preko 40 hiljada. U istom periodu stopa siromaštva je prepolovljena. Pored nominalnog povećanja dohotka, rasta zaposlenosti, smanjenja nezaposlenosti i stope siromaštva, Crna Gora je u kontinuitetu unapređivala okvir za kvalitetan i prosperitetan život građana. Na ovo upućuje i izvještaj Ujedinjenih nacija, o razvoju po mjeri čovjeka. Crna Gora je svrstana u kategoriju država sa veoma visokim nivoom razvoja po mjeri čovjeka i 2019. je zauzimala 48 poziciju od 189 država – navodi Đukanović.

Prvi čovjek države se nada da ćemo imati dovoljno mudrosti da razumijemo kontekst u kojem se nalazi današnja Crna Gora i izazove koji su pred nama.

– Kriza u kojoj se nalazimo prilika je da preispitamo naš društveni i ekonomski model. Da se zapitamo kako da izgradimo osnove za inkluzivan, pametan i održiv rast u budućnosti. Diverzifikacija naše ekonomije je ne samo važna, nego i neophodna. Jasno je da je prevelika zavisnost od turizma rizik. To je pokazala i ova kriza. Ali diverzifikacija ne znači zapostavljanje ili zatiranje pupoljaka naše ekonomije koji su procvjetali. Diverzifikacija znači da stvorimo uslove da novi sektori i nove industrije izrastu i da se razvijaju. U mnogima se već vide početni koraci primjene novih tehnologija. Sve je veći broj IT kompanija iz Crne Gore koji svoje proizvode i usluge prodaju i u inostranstvu. U sektoru proizvodnje i prerađivačke industrije takođe imamo uspješne primjere. Trebamo ih podržati i afirmisati – kazao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora treba da teži ekonomskom sistemu u kojem svako ima mogućnost da uspije na temelju vrijednog rada i kreativnosti.

– Sistemu koji će produkovati nove kvalitetne poslove, održivu ekonomiju, inovacije i zdravo životno okruženje. Uz to, važno je da pokažemo odgovornost za ugrožene, da smanjimo nejednakost i da povećamo socijalnu mobilnost. Dakle, u najkraćem, Crnoj Gori treba koherentna i konzistentna nacionalna strategija koja će odgovoriti na pitanja strukturnih izazova sa kojima se danas suočavamo. Potrebna nam je jasna vizija i potrebni su nam odgovorni ljudi koji imaju znanja, sposobnosti i hrabrosti da je implementiraju – zaključio je Đukanović.

Laureati

Predsjednik Odbora za dodjelu Nagrada Privredne komore Crne Gore, prof. dr Milan Lakićević, obrazložio je odluku da laureati budu: za uspješno poslovanje kompanije Okov i Crnogorski elektroprenosni sistem, društvenu odgovornost Jugopetrol i NLB banka, inovativnost Amplitudo i unapređenje menadžmenta Slavoljub Popadić.

Okov je kompanija koja se snažno razvija kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu, a ima dobar finansijski položaj i ostvaruje značajne prihode sa rentabilnošću iznad prosjeka u grani. U Crnoj Gori su proširili prostorne kapacitete i asortiman ponude, unaprijedili poslovanje putem web platforme, povećali broj zaposlenih radnika. Proširili su poslovanje otvaranjem tržnog centra površine preko 6.500 m2 na Novom Beogradu, a uskoro otvaraju sličan objekat u Čačku na preko 3.000 m2. Društvo u kontinuitetu ostvaruje neto dobitak koji najvećim dijelom reinvestira u razvojne projekte. Mnogo polažu na društveno odgovorno poslovanje kontinuirano pomažući pojedince, privredne subjekte i NVO sektor.

Crnogorski elektroprenosni sistem je u 2020. godini, i pored značajnih izazova za rad privrednih subjekata, ostvario značajan rast u svim sferama poslovanja i, sudeći po finansijskim pokazateljima, najbolje rezultate od osnivanja. Finansijski izvještaji pokazuju da je prihod CGES prethodne godine iznosio 51,1 miliona eura, a dobit 12,5 miliona eura. AD CGES je dobar primjer da se resursima u vlasništvu države može upravljati na efikasan i rentabilan način. Kompanija je i u 2020. godini društveno odgovorno poslovala, pokretala brojne akcije, bila pouzdan partner lokalnim zajednicama i društvu u cjelini. Između ostalog, izdvaja se podrška CGES Paraolimpijskom komitetu Crne Gore.

NLB banka je aktivno angažovana na pospješivanju obrazovanja, kulture, kvaliteta života, infrastrukture, sporta… Ohrabruje zaposlene da se uključuju u dobrotvorne projekte i partner je u aktivnostima lokalne zajednice, kroz donacije i sponzorstva. Njihov program “Okvir pomoći”, vrijedan 90.000 eura, za dodjelu besplatne reklamne kampanje mikro i malim preduzećima u cilju prevazilaženja problema u poslovanju imao je višestruke koristi za društvo tokom pandemije. Uputili su vrijedne donacije Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti (40.000 eura), Kliničkom centru za nabavku respiratora, Crvenom krstu za pakete namijenjene socijalno ugroženim porodicama i brojne druge.

Jugopetrol aktivno doprinosi boljim uslovima života, razvija i njeguje solidarnost, pomaže unapređenje kulture, sporta i zdravstvenog sistema. Finansijski su podržali organizovanje Eko odbojke sa učešćem više od 700 djece, donirali NKT-u 40.000 eura za nabavku respiratora, pomagali socijalno ugrožene porodice i rad Crvenog krsta, obezbjedili pakete humanitarne pomoći u vrijednosti 20.000 eura, poklone mališanima u Institutu za bolesti djece, neophodna sredstva za online praćenje nastave u Dječjem domu „Mladost”, doprinijeli uređenju Rimskog trga u Podgorici, stipendirali studente master studija u Grčkoj, učestuvuju u dobrovoljnom davanju krvi i drugim društveno odgovornim aktivnostima.

Kompanija Amplitudo razvila je inovativnu platformu “Uči doma” u rekordnom roku kao odgovor na potrebe obrazovanja u uslovima pandemije, po čemu je prepoznata i od strane Evropske komisije. Dio je grupe koja će razvijati akcelerator za konkurentnost i inovacije u organizaciji Svjetskog ekonomskog foruma. Razvili su Montenegro COVID-19 Online platformu kako bi se doprinijelo što efikasnijem suzbijanju virusa, prikupljanju i raspodjeli resursa, te bržoj komunikaciji zdravstvenih timova. Realizovali su aplikaciju Kasper za selekciju, prikupljanje i reciklažu otpada, predakceleracijski program BoostMeUP sa Tehnopolisom i Naučno-tehnološkim parkom, te start-up inkubator Digital Den.

Slavoljub Popadić je uspješan rukovodilac i biznis lider sa preko 30 godina iskustva u razvoju i vođenju velikih kompanija. Radio je na različitim razvojnim i izvršnim funkcijama u ICT industriji i rudarstvu. Kao poseban izazov, 2014. godine, prihvatio je poziciju izvršnog direktora Rudnika uglja Pljevlja, kompanije koja je tada bila na ivici stečaja. Primjenom dobre manedžerske prakse Rudnik je značajno podigao produktivnost, smanjio troškove, tri puta povećao prodaju na inotržištu i podigao nivo godišnje proizvodnje otkrivke za preko 45%. Danas je to profitabilna kompanija, bez gubitaka, kreditnih zaduženja i poreskog duga. Dobit konstantno raste, a u 2020. iznosila je preko 13 miliona eura neto.

U ime laureata Slavoljub Popadić je istakao da Nagrade Komore nesporno predstavljaju najveća privredna priznanja u Crnoj Gori.

– Mi, laureati ovogodišnjih nagrada, ponosni smo što je poslovna zajednica prepoznala napore koje smo ulagali u prethodnoj i prethodnim godinama, za dobro naših kompanija i dobro Crne Gore – rekao je Popadić.

On je napravio kratak osvrt na postignuća laureata, ali i Rudnika uglja Pljevlja, kompanije koju je donedavno predvodio.

– lako na ovoj plaketi piše moje ime, ova nagrada pripada i mojim prvim saradnicima u Rudniku, jer smo zajedno demonstrirali kako moderno upravljanje treba da izgleda i kako se timski postižu projektovani rezultati – kaže on.

Osvrnuo se na menadžersku praksu prepoznatu i prisutnu u regionu i Crnoj Gori, koja po njegovom mišljenju, „ne dozvoljava da se ide punim jedrima naprijed“.

– To je ono što se u menadžmentu naziva upravljanje putem očekivanja i po tome se razlikujemo od zapada i zbog toga ga djelom i ne sustižemo. Upravljanje putem očekivanja je ona forma, kada počesto ne projektujemo detaljno jasne i mjerljive kompanijske i individualne ciljeve, ne angažujemo ljude koji svojim znanjem, iskustvom i profilom mogu doprinijeti da se ti ciljevi ostvare, već rukovodioce imenujemo na ovaj ili onaj način, očekujući da će se snaći u upravljačkim ulogama i da će postići rezultat koji će biti dovoljno dobar da opravda imenovanje – rekao je Popadić.

Prema njegovim riječima, mora se voditi računa da su ljudi nosioci posla.

– Ako najboljeg pilota stavite u podmornicu ne možete očekivati vrhunski učinak podmornice, prosto se za svaki posao mora kreirati odgovarajući optimalan profil i tako ići naprijed. Privredi naše države trebaju lokomotive, a to su nesporno menadžeri, lideri, pokretači promjena. Usuđujem se reći da godinama generišemo premalo lokomotiva, a kačimo previše vagona i da naša privreda ne ubrzava na način kako bismo svi željeli – zaključuje Popadić.

Privredna komora je povodom 93 godine postojanja publikovala specijalno izdanje Glasnika sa autorskim tekstovima i intervjuima državnih zvaničnika, partnera iz različitih sfera društva iz zemlje i inostranstva, te laureatima. Glasnik možete pročitati ovdje.