Premda i hrvatska Vlada i banke često naglašavaju kako je njihov odnos partnerski, sasvim je jasno da je komunikacija između Banskih dvora i poslovnih banaka posljednjih mjeseci narušena, piše Telegram. Hrvatski ministar finansija Boris Lalovac u tom je sukobu iskočio kao prva figura verbalnog rata s bankarima.
Uprkos tome (ili možda baš zbog toga) Lalovac se kotira kao jedan od najpopularnijih ministara ove Vlade. U nastavku pogledajte hronološki pregled sukoba između ministra finansija i banaka.
1. Zamrzavanje kursa franka
Kada je Vlada krajem januara ove godine, na hitnoj sjednici zamrznula kurs franka na 6.39 kuna, a potom je Sabor to i odobrio, mnogi su odahnuli. Uslijed nove ekspanzivne monetarne politike Evropske centralne banke, Švajcarska je odlučila da više neće držati svoj kurs niskim, pa je dužnicima u švajcarskoj valuti, rata znatno skočila preko noći. Ministar Lalovac je, barem privremeno, riješio njihove brige. Bankari, time nisu bili ni najmanje oduševljeni. U medijima su se počele pojavljivati informacije kako bi banke od Vlade mogle tražiti i naknadu štete.
2. Ministar bankama zamjerio loše kredite
Tim je riječima ministar finansija u intervjuu za Telegram komentisao pregovore s bankama. Međutim, ubrzo nakon toga, Lalovac je ustvrdio kako su banke davale milijarde kuna kredita kopanijama bez pokrića. Ministar je tada rekao da pokušava da neđe teret raspodjele rizika, a ne da sve pada na stranu građana. “. Ja govorim dušom i tijelom prema svom uvjerenju, ne želim rat, ali želim da govorim o tome i govorim na temelju brojeva. Ne želim nikoga da uvlaćim u sukobe”
Ubrzo nakon Lalovčeve objave, Telegram je doznao kako je ukupno 6126 kompanija u Hrvatskoj, koji su u prošloj godini imali od 0 do 6 kuna prihoda odbanaka dobilo ukupno 4 milijarde kuna kredita.
3. Banke su krive za društvene nejednakosti
Nakon objave podatka da 150 bankara u Hrvatskoj zarađuje ukupno 170 miliona kuna, dok mnogi građani jedva preživljavaju pod teretom kredita i dugova, Lalovac je bankare optužio za društvene nejednakosti.
“Ne ulazim u njihova primanja i plasmane, ali banke moraju biti društveno odgovorne jer žive, rade i posluju u Republici Hrvatskoj koja, kao i građani i ekonomija, već šest godina grca u dugovima”, rekao je tada Lalovac i poručio bankarima da mogu biti plaćeni koliko žele, ali da će on i dalje upozoravati na nejednakosti koje su “većim dijelom uzrokovane bankarskim poslovanjem”.
4. Lov na crveni oktobar
Ovom su sintagmom bankari nazvali, po njima, hajku predvođenu ministrom finansija koju je na njih preduzela aktualna Vlada.
“Vidim danas određene poruke bankarskih portparola da je krenuo lov na crveni oktobar, međutim ja javno govorim o određenim nelogičnostima u bankarskom poslovanju”, odgovorio im je Lalovac
5. Uključio se i premijer Zoran Milanović
“Pomažemo ljudima više nego ijedna vlada ranije, konkretnim mjerama za siromašne i mjerama za otpis jednog dijela dugova. Hiljade ljudi je ušlo u taj program, malo ili puno, ali toga ranije nije bilo. Postoji realno, postoji moguće i postoji nemoguće, dakle kredite ćemo svi vraćati, vraćaću ja svoje. Danas mi je krivo da sam ga uzeo, da sam znao ne bih ga uzeo, ali preživjeću, nadam se”, rekao je hrvastski premijer.
6. Banke moraju “podmetnuti leđa”
“Banke će sigurno morati ići u otpis potraživanja. Ako su mogle u doba najveće krize ove zemlje, 2009. godine, izvući 10-12 milijardi kuna dobiti svojim maticama, ne vidim razloga da sad ne podmetnu leđa i pomognu hrvatskim građanima. Jer one zarađuju od hrvatskih građana i hrvatskih kompanija”, rekao je početkom maja Lalovac.
Smanjenje zateznih kamata neće teško pasti bankama, jer je to “kap u moru njihove dobiti”, tvrdi ministar finansija.
7. Lalovac kaže da neće vječno čekati banke
“Ne ponude li banke uskoro prijedlog rješenja, namjera mi je da u razgovoru s premijerom ponudim posebni zakon o stambenom kreditiranju”, rekao je u srijedu Lalovac. Ministar kaže da će, ako do juna ne dođe određeni predlog banaka, riješiti probleme stambenog kreditiranja nastale zbog porasta rate u švajcarskim francima. Takav bi se zakon, kaže Lalovac, trebao biti donesen već u septembru.
