Na osnovu posljednjih raspoloživih podataka za 13 banaka u sistemu, odnosno podataka sa kraja maja 2019. godine, u jednogodišnjem periodu, ključne bilansne pozicije bilježe rast, i to: aktiva 8,51%, krediti 8,95%, depoziti 6,16% i kapital 11,42%”, kaže u intervjuu Dnevnim novinama guverner centralne banke Crne Gore Radoje Žugić.
Guverner Žugić ističe da su u toku aktivnosti na dodatnom unapređenju kapaciteta bankarske supervizije i stvaranju pretpostavki za adekvatnu primjenu novog regulatornog okvira koji je u pripremi. Ističe da je izuzetno zadovoljan nedavnim razgovorima sa delegacijom MMF-a, njihovom ocjenom da CBCG ide u pravom smjeru, a posebno konstatacijom da “nije bilo prelivanja efekata intervencije u dvije nesistemske banke na širi bankarski sektor”, što je sve vrijeme od uvođenja stečaja u Atlas i IBM banci CBCG i tvrdila.
“Osim pozitivnih ocjena kada su u pitanju ekonomski rast Crne Gore i fiskalna konsolidacija koju Vlada odlučno sprovodi i koja značajno doprinosi unapređenju stanja javnih finansija, predstavnici MMF-a su, tokom prethodne misije, analizirali i situaciju u našem finansijskom sistemu. Generalna ocjena je da se CBCG kreće u ispravnom smjeru kada je riječ o aktivnostima usmjerenim na unapređenje strukture, instrumenata i procesa bankarske supervizije i sprečavanja pranja novca. Uz to, predstavnici MMF-a dijele stav CBCG o značaju implementacije planirane revizije kvaliteta aktive bankarskog sistema (AQR). Zajedno smo konstatovali da će AQR doprinijeti adekvatnijem vrednovanju kolaterala u postupku klasifikacije aktive i izdvajanju rezervacija za potencijalne kreditne gubitke u bankama, što će ukupan bankarski sektor učiniti još stabilnijim i otpornijim na potencijalne nepredviđene gubitke”, kaže guverner Centralne banke Crne Gore.
DN: MMF procjenjuje rast crnogorskog BDP na tri odsto u narednom periodu, uz ocjenu da postoje rizici da može biti manji zbog kompleksnih ekonomskih događaja, te da se dug države mora smanjiti. Kako Vi procjenjujete finansijska kretanja u državi?
ŽUGIĆ: Prema prognozama CBCG, stopa rasta BDP-a u ovoj godini iznosiće oko 3%, što je u skladu sa projekcijama MMFa, Evropske komisije i Svjetske banke. Nakon izuzetno visoke stope ekonomskog rasta od 4,9% u prethodnoj godini, naša projekcija za 2019. godinu je niža, usljed jakog baznog efekta u posljednjih šest godina. I u ovoj godini očekujemo da će nosioci ekonomskog rasta biti: turizam, zasnovan na rastu kvaliteta turističke ponude; energetika, podstaknuta izgradnjom novih energetskih postrojenja i građevinarstvo, dominantno usljed nastavka gradnje autoputa i turističkih i energetskih objekata. Prema preliminarnim podacima MONSTAT-a, realna stopa rasta BDP-a u prvom kvartalu 2019. godine iznosila je 3%.
Na osnovu do sada raspoloživih podataka, ne vidimo opasnost od faktora koji bi reducirali ovu stopu. Ipak, smatramo da samo snaženjem fiskalne održivosti, uz finansijsku stabilnost i sprovođenje strukturnih reformi, možemo održati projektovane visoke stope ekonomskog rasta.
DN: Jeste li Vi, kao guverner CBCG koja je često bila na udaru javnosti od uvođenja stečaja u dvije banke, zadovoljni razgovorima sa misijom MMF?
ŽUGIĆ: Izuzetno sam zadovoljan razgovorima u okviru posljednje posjete delegacije MMF-a, kao i ukupnom saradnjom koju imamo sa ovom veoma važnom međunarodnom institucijom.
Istina je da je CBCG bila “na udaru” dijela javnosti od uvođenja stečaja u IBM i Atlas banci i da su se često čule tvrdnje da su ova dva događaja “poljuljala” stabilnost bankarskog sistema. U namjeri da argumentovano demantujemo ovakve tvrdnje, a sa krajnjim ciljem da umirimo deponente i sačuvamo stabilnost finansijskog sistema, tokom prethodnih mjeseci smo imali veoma frekventnu komunikaciju sa javnošću. Redovno smo objavljivali informacije o stanju glavnih bankarskih indikatora na nivou sistema, koji su potvrđivali da ne postoje rizici za deponente drugih banaka.
Posebno smo zadovoljni što je MMF u Završnoj izjavi prethodno pomenute misije potvrdio naše tvrdnje, konstatujući da “nije bilo prelivanja efekata intervencije u dvije nesistemske banke na širi bankarski sektor”.
DN: Kakva je danas situacija u Centralnoj banci Crne Gore, odnosno da li ste se vratili na nivo kakav je CBCG imala prije uvođenja stečaja u IBM i Atlas banci?
ŽUGIĆ: Uvođenjem stečaja u IBM i Atlas banci prestala je potreba za angažovanjem dijela zaposlenih na poslovima privremene uprave u navedene dvije banke. Svi zaposleni obavljaju redovne obaveze, u skladu sa opisom radnih mjesta koja pokrivaju i programom rada CBCG.
U toku su aktivnosti na dodatnom unapređenju kapaciteta bankarske supervizije i stvaranju pretpostavki za adekvatnu primjenu novog regulatornog okvira koji je u pripremi. Nedavno smo formirali Komitet za superviziju, kao stručno savjetodavno tijelo, sa funkcijom unapređenja nadzora nad poslovima kontrole banaka.
DN: Kakvi su trendovi kretanja u bankarskom sistemu Crne Gore?
ŽUGlĆ: Na osnovu posljednjih raspoloživih podataka za 13 banaka u sistemu, odnosno podataka sa kraja maja 2019. godine, u jednogodišnjem periodu, ključne bilansne pozicije bilježe rast, i to: aktiva 8,51%, krediti 8,95%, depoziti 6,16% i kapital 11,42%. Ove kategorije bilježe značajan rast i u odnosu na kraj 2018. godine, pa je tako aktiva porasla 3,97%, krediti 7,23%, depoziti 2,67% i kapital 5,21%.
Agregatni koeficijent solventnosti, kao relativni pokazatelj adekvatnosti kapitala, na kraju prvog kvartala 2019. godine je iznosio 16,64%, što je značajno iznad propisanog minimuma od 10%.
Na kraju maja 2019. godine učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima iznosilo je 4,75%, dok je u istom periodu prethodne godine njihovo učešće iznosilo 6,33%. U odnosu na kraj 2018. godine, ovaj pokazatelj bilježi smanjenje od 0,49 procentnih poena. Takođe, ukupni krediti koji kasne preko 90 dana predstavljaju 2,94% ukupnih kredita, dok su u uporednom periodu prethodne godine predstavljali 4,29% ukupnih kredita.
DN: Kakvi su pokazatelji profitabilnosti banaka?
ŽUGIĆ: I pokazateji profitabilnosti banaka bilježe pozitivan trend u odnosu na uporedni period prethodne godine, pa je ukupan profit na nivou sistema, na kraju maja 2019. godine, iznosio 26 miliona eura.
U posmatranom jednogodišnjem periodu (31.05.2018 – 31.05.2019.) ukupni depoziti (isključujući depozite Atlas banke i IBM) bilježe rast u iznosu od oko 192 miliona eura, odnosno 6,16%. Likvidna aktiva, takođe, u posmatranom jednogodišnjem periodu bilježi rast, i to od 53 miliona eura, odnosno 6,16%, pri čemu se i dalje nalazi na visokom nivou i predstavlja 21,07% ukupne aktive.
DN Ima li trenutno u Crnoj Gori “ranjivih banaka”?
ŽUGIĆ: Termin “ranjive banke” se odnosi na banke koje su u prethodnom periodu imale kvalifikovano mišljenje eksternih revizora na njihove finansijske iskaze. Kao što je poznato, “ranjivim” su u prethodnom periodu označene tri banke, od kojih su dvije otišle u stečaj. Na osnovu posljednjih raspoloživih podataka, treća banka je iskoračila u prethodnom periodu i uspjela da dodatno unaprijedi parametre svog poslovanja. Naglasio bih da je ova banka bila u kontinuitetu predmet neposredne kontrole u prethodnih pet godina. Na osnovu posljednjih raspoloživih informacija, navedena banka ima koeficijent solventnosti iznad 12%, poslovala je na profitabilnoj osnovi i održava visok nivo likvidne aktive od preko 20% ukupne aktive, sa formiranim rezervama likvidnosti u obliku državnih obveznica.
DN: Što su planovi za budući period, koji su Vam prioriteti?
ŽUGIĆ: CBCG nastavlja da posvećeno radi na daljem jačanju stabilnosti i razvoju finansijskog sistema u cjelini, sprovodeći intenzivne aktivnosti na unapređenju regulatornog okvira, snaženju supervizije i jačanju segmenta prevencije pranja novca.
Poseban segment naših aktivnosti u narednom periodu biće usmjeren na unapređenje platnog prometa. Uvažavajući značajne inovacije u industriji plaćanja i ubrzani razvoj digitalizacije, CBCG sagledava sve mogućnosti uvođenja servisa instant plaćanja u doglednom vremenu. V.Šofranac
Nema selektivnosti u kontroli niti skrivanja podataka
DN: U javnosti su cesto prozivali CBCG da navodno vrši selektivne kontrole, da odbijate superviziju kako bi zaštitili domaće banke, odnosno pojedine domaće banke. Vaš komentar?
ŽUGIĆ: Takvi komentari su paušalni i u potpunosti neutemeljeni. Prilikom pripreme plana kontrola, Centralna banka se ne rukovodi kriterijumom vlasništva banke, već njenim rizičnim profilom, pozicijom na nivou sistema i rezultatima posljednje neposredne kontrole.
Tokom 2018. godine, od 15 banaka koje su poslovale u tom periodu, 12 je bilo predmet neposredne kontrole, odnosno 80% ukupnog broja banaka. Centralna banka primjenjuje konzervativnu politiku vršenja neposrednih kontrole, tako da u kontinuitetu vrši veliki broj neposrednih kontrole na godišnjem nivou, kojima su obuhvaćene skoro sve banke u sistemu.
DN: Prozivali su Vas i da krijete podatke…
ŽUGIĆ: Bilo je u javnosti i komentara da CBCG taji podatke o kontroli banaka” i time, navodno, krši načelo transparentnosti, što je ocjena koja je iznijeta apsolutno paušalno, bez osvrta na zakonsko rješenje koje precizira da izvještaji o kontroli banaka sadrže podatke i informacije koji predstavljaju bankarsku, odnosno poslovnu tajnu, te stoga imaju povjerljiv karakter. Zakonom o bankama je propisano da Centralna banka ove podatke ne smije učiniti dostupnim trećim licima, osim u izuzetnim slučajevima propisanim zakonom. Napomenuo bih da je ovo pitanje na isti ili sličan način riješeno i u zemljama regiona i Evrope i da je primarna namjera ovakvih zakonskih rješenja očuvanje zdrave konkurencije na bankarskom tržištu i, posredno, zaštita stabilnosti ukupnog finansijskog sistema.
(Cijeli intervju pročitajte u Dnevnim novinama)
