Obuzdavanje budžetskog deficita i otplatajavnog duga, posebno u uslovima visokih kamatnih stopa, najveći su izazovi za crnogorsku ekonomiju ne samo u narednoj godini, već u srednjem roku. Jedino rješenje je fiskalna konsolidacija, koja bi podrazumijevala smanjenje rashoda i povećanje prihoda, uz prateće strukturne reforme, kazao je u intervjuu Pobjedi guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić.

On je istakao da u vrhovnoj monetarnoj instituciji dijele stav MMF-a da je potrebno ubrzati tempo fiskalnog prilagođavanja i suzbiti praksu kreiranja nove potrošnje bez prethodne analize uticaja na fiskalnu održivost.

Treba osmisliti inicijative za povećanje budžetskih prihoda kojima bi se mogli kompenzovati negativni efekti ranije usvojenih mjera koje su redukovale prihodnu stranu budžeta, čime bi se doprinijelo optimizaciji fiskalnog prostora i smanjenjujavnog duga ocijenio je Žugić.

POBJEDA: Štaje glavni zaključak nedavnih sastanaka sa MMF-om? U slučaju da dođe do aranžmana sa tom institucijom, vjerujete li da će neminovno biti smanjene plate i penzije?

ŽUGIĆ: CBCG smatra da treba razmotriti aranžman sa MMF-om, posebno u uslovima visokog deficita i suočavanja sa teškoćama u obezbjeđivanju sredstava za njegovo finansiranje. Uobičajeno je da program sa MMF-om sadrži niz mjera strukturnog i finansijskog prilagođavanja domaćih politika. Ukoliko do aranžmana dođe, za očekivati je da akcenat bude na strukturnim reformama kako bi se liječile dugoročne ranjivosti, kao i na smanjenje neproduktivnog trošenja. U slučaju da ove mjere daju rezultate i bude uspostavljena adekvatna fiskalna ravnoteža, vjerujem da se smanjenje plata i penzija ne bi postavljalo kao uslov.

POBJEDA: Za nama je 2022. godina, a i Vaš šestogodišnji mandat. Jeste li zadovoljni ovogodišnjim rezultatima i onim što ste postigli tokom mandata?

ŽUGIĆ: Uprkos izazovima koji su obilježili prethodni šestogodišnji period, tokom kojih sam obavljao funkciju guvernera, izuzetno sam zadovoljan rezultatima rada CBCG. Istovremeno sam počastvovan što sam bio u prilici da budem na čelu snažne i reputabilne institucije i da radim sa kvalitetnim, stručnim i posvećenim saradnicima.

Zahvaljujući zajedničkim naporima regulatora i poslovnih banaka, danas bankarski sektor predstavlja najzdraviji dio crnogorske ekonomije. Ovo potvrđuju pokazatelji poslovanja banaka, od kojih neki bilježe istorijski najpovoljnije vrijednosti. U prvih jedanaest mjeseci ove godine ostvaren je rast ključnih bilansnih pozicija u jednogodišnjem periodu, i to aktive 17,5 odsto, kapitala pet odsto, kredita šest odsto i depozita 21,2 odsto. I u izvještajima međunarodnih institucija, bankarski sektor Crne Gore ocijenjen je kao stabilan, otporan i adekvatno kapitalizovan.

POBJEDA: Kako to što Vam je prije više od dva mjeseca istekao mandat utiče na rad CBCG i kada očekujete da će se Skupština izjasniti o prijedlogu predsjednika države da Vam se dodijeli novi mandat za guvernera? ŽUGIĆ: Činjenica da mi je mandat nedavno istekao ne mijenja odnos koji imam prema povjerenom poslu, te ga obavljam u punom kapacitetu, kako je to zakonom propisano.

POBJEDA: U javnosti se dosta spekulisalo o tome imate li pravo na treći mandat. Molim Vas da pojasnite Vaš stav po tom pitanju.

ŽUGIĆ: Nema zakonskih smetnji da ponovo budem imenovan za guvernera. Zakon o CBCG propisuje da guverner “može biti imenovan najviše dva puta uzastopno”. Podsjetiću da sam prije ovog mandata obavljao funkciju savjetnika predsjednika Vlade Crne Gore.

POBJEDA: Na koji način bi usvajanje predloženih izmjena Zakona o CBCG, kojima se uklanja dvostruki veto pri izboru guvernera, moglo uticati na nezavisnost i stabilnost vrhovne monetarne institucije?

ŽUGIĆ: Postojeće zakonsko rješenje, prema kojem Skupština imenuje guvernera, na prijedlog predsjednika države, omogućava transparentnu institucionalnu podjelu vlasti. Ovakva procedura izbora guvernera u skladu je i sa međunarodnom najboljom praksom, što je nedavno izjavio i šef Misije MMF-a u Crnoj Gori. Izmjena ovakvog rješenja mogla bi ugroziti nezavisnost CBCG, a ona je ključna za kredibilitet i stabilnost finansijskog sistema.

POBJEDA: Kakav je Vaš stav po pitanju afera i loših poslovnih odluka koje Vam se pripisuju?

ŽUGIĆ: Određeni pojedinci i mediji se, iz njima poznatih razloga, koriste neistinama kako bi se diskreditovali odličan rad CBCG i mene, kao guvernera. Nasuprot paušalnim i malicioznim ocjenama pojedinaca stoje čvrsti i nepobitni argumenti koji govore o našem radu. Ovdje mislim na izuzetno pozitivne pokazatelje poslovanja banaka i afirmativne ocjene nezavisnih međunarodnih institucija Evropske komisije, Evropske centralne banke, MMF-a… U posljednjem izvještaju MMF-a je istaknuto da je , ‘finansijski sektor ostao u velikoj mjeri otporan naporemećaje izazvane pandemijom, sa snažnim baferima kapitala i likvidnosti na nivou sistema.

Ovom ocjenom, kao i rezultatima sprovedene procjene kvaliteta aktive banaka (AQR), koji su potvrdili stabilnost domaćegbankarskog sektora, te njegovu adekvatnu kapitalnu poziciju i zadovoljavajući kvalitet aktive, afirmisan je moj i rad institucije na čijem sam čelu.

POBJEDA: Kako odgovarate na kritike da je sporan kvalitet supervizije CBCG, te da je jedan od dokaza propusta to što nijeste otkrili višemilionske pronevjere u CKB -u, većje to uradila interna kontrola banke?

ŽUGIĆ: Nijesu mi poznate kritike na rad supervizije, a da su došle sa bilo koje od relevantnih domaćih ili međunarodnih adresa. Smatram da je rad supervizije izuzetno kvalitetan i da je, u velikoj mjeri, doprinio ostvarenim rezultatima.

Supervizija CBCG, čiji su kapaciteti značajno unaprijeđeni tokom prethodnih godina, uspješno je sprovela postupke uvođenja privremene uprave u dvije banke čije poslovanje nije bilo održivo. Supervizija je, takođe, bila nosilac pripreme i implementacije inoviranog regulatornog okvira, uključujući novi Zakon o kreditnim institucijama i više od 20 podzakonska akata za njegovu primjenu. Od strane supervizije koordinisan je i prvi put sproveden pomenuti proces provjere kvaliteta aktive svih banaka u Crnoj Gori, koji je bio izuzetno zahtjevan, posebno u uslovima pandemije i paralelnog procesa spajanja banaka. Poseban izazov za rad supervizije je bila pandemija, u smislu osmišljavanja, preduzimanja i implementacije adekvatnih i pravovremenih mjera u cilju ublažavanja negativnih efekata na stanovništvo, privredu i same banke. Ocjene da CBCG nije otkrila višemilionsku pronevjeru u CKB banci posljedica su nepoznavanja suštine rada supervizije banaka. Naime, kroz vršenje supervizorske funkcije, CBCG ocjenjuje usklađenost poslovanja banke sa propisima, njenu izloženost rizicima i adekvatnost uspostavljenog sistema upravljanja rizicima, sve u cilju osiguranja da banka posjeduje kapital koji odgovara njenom rizičnom profilu. Supervizija, između ostalog, ocenjuje i da li je u banci uspostavljen adekvatan sistem internih kontrola. Kontrolom nad CKB utvrđeno je da su navedene pronevjere, u najvećoj mjeri, posljedica nesprovođenja ili neadekvatnog sprovođenja propisanih internih kontrola, što nij e moglo biti uočeno kroz izvještaje koji su predmet pregleda supervizije. Važno je istaći da pronevjera nije uticala na kapitalnu poziciju CKB banke, koja je u cjelosti ostala nenarušena, što je obezbijedilo stabilnost poslovanja, kao i da je nadoknađena svaka utvrđena šteta koja je pričinjena klijentima.

Kamate će blago rasti

POBJEDA: Kakvo kretanje kamatnih stopa očekujete u 2023. godini? Je li opravdan strah od sve skupljeg zaduživanja građana i privrede?

ŽUGIĆ Globalnu ekonomsku situaciju karakteriše veliki broj rizika koji imaju uticaj na formiranje kamatnih stopa. Rat u Ukrajini i generalno povećanje geopolitičkih tenzija, koje uzrokuju negativno makroekonomsko okruženje, inflaciju i ugrožene lance snabdijevanja, kao i povećanje kamatnih stopa od strane vodećih centralnih banaka utiču na rast cijene kapitala na međunarodnom tržištu, što se preliva i na domaću ekonomiju.

Imajući ovo u vidu, očekujem blagi i umjereni rast kamatnih stopa tokom 2023. godine, koji, očekujem, neće ugroziti finansijsku stabilnost i održivost bankarskog sektora, kao ni pojedinačnih klijenata.

Bankarski sistem otporan i stabilan

POBJEDA: Jeste li tokom ovogodišnjih kontrola primijetili neku ranjivost kod domaćih banaka? Ukoliko jeste, o čemu je riječ?

ŽUGIĆ: Crnogorski bankarski sistem je otporan i stabilan, a karakteriše ga visoka likvidnost i adekvatna kapitalizovanost.

Uz to, banke su nastavile da obezbjeđuju neophodne pretpostavke za dalji rast domaće ekonomije.

Trenutni izazov sa kojim se suočava naša privreda, a time i banke su direktne i indirektne posljedice rata u Ukrajini. Ovaj sukob je, u sadejstvu sa drugim faktorima, snažno uticao na korekcije cijena značajnog broja hartija od vrijednosti na međunarodnim tržištima. Ta se korekcija odražavala na tržišne vrijednosti hartija u portfolijima naših banaka, što je nagativno uticalo na kapital držalaca tih hartija od vrijednosti. Adekvatne i pravovremene mjere CBCG, kao i aktivnosti banaka, amortizovale su taj negativan uticaj.

Na kraju novembra 2022. kapital banaka na agregatnom nivou iznosi 651 milion eura, što je, u odnosu na kraj 2021. godine rast od 7,56 odsto, pri čemu koeficijent adekvatnosti kapitala iznosi 18,43 odsto, što je značajno iznad regulatorno propisanog minimuma.

Izvor: Pobjeda