Procjenjuje se da će prihodi u 2014. biti kumulativno veći za 40,3 miliona eura u odnosu na plan. Ukoliko se ne dese vanredne okolnosti, ne očekujemo probleme kada je u pitanju izvršenje budžeta bez rebalansa, kazao je u intervjuu Pobjedi ministar finansija Radoje Žugić.
„Zakon o budžetu za 2014. godinu obuhvatio je sve rashode potrošačkih jedinica, a takođe je bio realno planiran i saprihodne strane. Postavljeni zadaci u naplati javnih prihoda, koji su prilično ambiciozni, posebno sa stanovišta povećane osnovice na bazi poboljšane naplate iz 2013. godine, realizuju se, u dosadašnjem toku godine, sa određenim stepenom prekoračenja. Tako su naplaćeni prihodi u periodu od 1. januara 2014. do 19. maja 2014. godine premašili ostvarenje prihoda iz istog perioda prošle godine za 13,3 odsto“, istakao je on.
Prema njegovim riječima otežavajuća okolnost sa kojom se suočavamo je značajnije smanjena tekuća budžetska rezerva, što je posljedica preglasavanja od strane poslanika prilikom usvajanja Zakona o budžetu u parlamentu.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
„No, i pored toga, ukoliko se ne dese vanredne okolnosti, ne očekujemo probleme kada je u pitanju izvršenje budžeta bez rebalansa“, naglasio je ministar finansija.
On je istakao da je Vlada u punoj mjeri posvećena pitanju životnog standarda penzionera i predano radi na iznalaženju novih vidova finansiranja koji će ublažiti ranjivosti kako penzijskog, tako i cjelokupnog fiskalnog sistema.
„S obzirom na to da se nalazimo u procesu rješavanja brojnih unutrašnjih ranjivosti, neophodno je, prije svega, zaokružiti elemente fiskalnog prilagođavanja u funkciji održivosti, kako bi stvorili osnov da, uz generisanje snažnijeg rasta, stvorimo pretpostavke za poboljšanje života svakog građanina, a naročito najstarije i najranjivije kategorije stanovništva koju čine penzioneri. U tom smislu Vlada razmišlja o iznalaženju nove formule usklađivanja vrijednosti penzija, za šta će biti zadužena komisija u čiji će rad biti uključeni i predstavnici penzionera“, pojasnio je Žugić.
Na pitanje koliko bi koštali prijevremeni izbori u Crnoj Gori, koji se sve više spominju kao realnost Žugić je kazao da shodno Zakonu o finansiranju političkih partija, za izbornu kampanju izdvajaju se sredstva u iznosu od 0,25 odsto tekućeg budžeta, i to bi iznosilo 1,6 miliona eura.
„Takođe, morali bismo uključiti i troškove Državne izborne komisije, koji bi bili u iznosu od oko 1 milion eura (ako bi kalkulaciju izvodili na osnovu troškova predsjedničkih izbora od prošle godine, a preciznu specifikaciju dobijamo od DIK-a)“, rekao je on između ostalog.
