Niska kreditna aktivnost negativno utiče na likvidnost ukupne ekonomije i mogućnost finansiranja potrošnje i investicija, što indirektno povećava rizik neostvarenja planiranih stopa rasta i budžetskih prihoda, ocijenio je ministar finansija Radoje Žugić.
On je kazao da problem u servisiranju kredita predstavlja rizik bankarskog sektora, ali indirektno i fiskalni rizik.
“I dalje visok udio loših kredita u ukupnim kreditima direktno pogađa banke i utiče na priliv gotovine i buduću likvidnost. Prihod i profit su značajno manji od potencijalnih i banke i dalje pribjegavaju obazrivijoj kreditnoj politici”, naveo je Žugić u uvodnom dijelu novog Biltena Ministarstva finansija.
Poslovni ambijent u kojem banke, kako je kazao, teže daju kredite, traže veće odnosno bolje obezbjeđenje i relativno višu kamatnu stopu, zbog povećanja margina za kreditni rizik i negativno utiču na likvidnost i solventnost preduzeća, što usporava oporavak privrede.
“Povezano sa tim, prilično niska akumulacija vrijednosti kod preduzeća, kao i kod pojedinaca, dodatno umanjuju potencijale za dinamičniji oporavak”, smatra Žugić.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
On očekuje da će se Zakonom o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju trajno riješiti problem nekvalitetnih kredita (NPL) tako što će se podstaći oporavak dužnika, očuvati stabilnost sistema i omogućiti pristup novim sredstvima finansiranja.
Žugić je kazao da je u pravcu saniranja problema visokog nivoa NPL-a, pokrenuta realizacija projekta pod nazivom Podgorički pristup, koji implicira dobrovoljno restruktuiranje loših kredita banaka, zasnovano na novim mjerama podsticaja za banke i kompanije da usklade procjenu njihovih kreditnih portfolija sa postkriznim ekonomskim uslovima njihovih dužnika.
Realizacija projekta, kako je naveo, rezultiraće višestrukim benefitima i to za banke, jer dobijaju zdravije klijente kao i za privredu, jer će interakcija privrednih subjekata imati pozitivne efekte, a revitalizovana preduzeća će dati doprinos oživljavanju ekonomske aktivnosti i time ekonomskom rastu i razvoju.
“Projekat će rezultirati višestrukim benefitima i za Centralnu banku (CBCG), jer će biti unaprijeđeno zdravlje bankarskog sistema, kao i za državu, jer će, kroz oporavak poreskih obveznika, biti stvorena osnova za povećanje budžetskih prihoda”, smatra Žugić.
Prema njegovim riječima, cilj Podgoričkog pristupa je da kroz neophodno unaprijeđivanje kvaliteta kreditnih portfolija banaka, omogući revitalizaciju bankarskog kreditiranja produktivnih sektora crnogorske ekonomije.
“Cilj projekta je i da se istaknu negativne tendencije i korjeni problema razvijeni prije krize, kako se oni više ne bi ponovili. Takav pristup je neophodan kako bi privreda mogla da razvije svoj ekonomski i društveni potencijal, a banke da povrate svoju sklonost ka kreditiranju bez straha od preuzimanja dodatnog rizika u njihovim naslijeđenim portfolijima”, objasnio je Žugić.
Veoma važan cilj je, kako je naveo i obezbijediti da banke razviju sisteme i praksu procjene rizika koje će uključiti u svoje buduće kreditne odluke, a sa ciljem očuvanja kvaliteta kreditnog portfolija za slučaj ponovnog otvaranja recesivnog ekonomskog ciklusa u budućnosti.
“Unaprijeđivanje kvaliteta kreditnog portoflija banaka zahtijeva složene interne aktivnosti menadžmenta banke i zajmoprimca koje oni moraju da preduzmu, svako u svom domenu”, rekao je Žugić.
Neophodno je, prema njegovim riječima i otvaranje dijaloga između banke i zajmoprimaca zasnovanog na realnom dogovoru o budućim poslovnim izgledima i mogućnostima za servisiranje duga u skladu sa unaprijed utvrđenim planom.
“Potrebna je i mobilizacija podrške od eksperata za naplatu kredita i restrukturiranje kao i eksperata iz pravne profesije i sudskih institucija, dostupnost novog finansiranja i određena usklađivanja pravnog i regulatornog okvira radi uklanjanja postojećih prepreka za restrukturiranje kredita”, kazao je Žugić.
