Visok nivo duga zabrinjava ali nas ohrabruje posvećenost Vlade implementaciji mjera fiskalne konsolidacije, kao i najava novih, koje će značajno unaprijediti stanje javnih finansija, rekao je u intervjuu Vikend novinama guverner Centralne banke Radoje Žugić.
VN: Crna Gora za 11 godina je postigla mnogo. Sta se od tada do danas promijenilo i koje uspjehe biste izvojili od sticanja nezavisnosti do danas?
Zugić: Izdvojio bih, najprije, ogroman uspjeh koji je Crna Gora ostvarila na planu realizacije strateških ciljeva naše državne politike, a to su puna integracija i članstvo u NATO i EU. U proteklih 11 godina, otvorili smo pregovore za pridruživanje EU, koji su u toku, a paralelno smo priveli kraju proces pristupanja NATO alijansi.
Članstvo u ova dva “saveza” donijeće Crnoj Gori brojne benefite, poput doprinosa jačanju političke stabilnosti, povećanog priliva stranih investicija, ekonomskog i ukupnog napretka, te unapređenja standarda građana.
Osim navedenog, istakao bih i da je Crna Gora, od obnove nezavisnosti, ostvarila dobar tempo ekonomskog rasta. Kao rezultat pozitivnog trenda u kretanju ekonomije, bruto domaći proizvod (BDP), u ukupnom iznosu i po glavi stanovnika, je više nego udvostručen. Naime, BDP je uvećan sa 1.815 miliona eura u 2005. godini na 3.772,6 miliona eura, koliko se procjenjuje da je iznosio u 2016. godini. Takođe je ostvaren rast BDP po glavi stanovnika za 108,2%, sa 2.912 eura u 2005. godini na 6.063 eura u 2016. godini.
Svakako, pred nama su i dalje brojne obaveze, posebno na planu daljeg unapređenja životnog standarda građana. U tom smislu, neophodno je obezbijediti uslove za valorizaciju resursa i komparativnih prednosti, kojima je Crna Gora izuzetno bogata. Prilikom valorizacije naših resur-
sa, u fokus moramo staviti zapošljavanje i širenje poreskog kapaciteta.
VN: Da li je moguće da se fiskalna konsolidacija ne temelji na povećanju poreskih stopa?
Zugić: Fokus naše ekonomske politike usmjeren je ka fiskalnim instrumentima, usljed neemisione funkcije Centralne banke i nedovoljne snage instrumenata monetarne politike. U takvom okviru, fiskalna politika ima presudnu ulogu u kreiranju dugoročne stabilnosti i mora se voditi krajnje oprezno i uz uvažavanje specifičnosti naše ekonomije.
Generalno, fiskalna politika mora biti konkurentna, konzistentna i predvidiva. U tom smislu, fiskalnu konsolidaciju treba usmjeriti i na rashodnu stranu budžeta, dominantno na neproduktivnu potrošnju, vodeći računa da mjere štednje ne ugroze redovno funkcionisanje državnog aparata i da što manje utiču na tražnju, dok imperativ djelovanja na prihodnoj strani budžeta treba usmjeriti ka širenju poreske baze, kroz nastavak odlučne borbe protiv svih vidova neformalnog poslovanja.
Paralelno, i domaćim i stranim investitorima država mora obezbijediti kvalitetan servis, u smislu jednostavnih i jeftinih administrativnih procedura, i ponuditi fiskalne podsticaje za sektorske prioritete.
Takođe, radi davanja doprinosa liječenju glavne ranjivosti realne ekonomije niskog nivoa konkurentnosti, stope poreza na dobit i dohodak ne bi bilo preporučljivo povećavati.
Ovim pitanjima se treba baviti veoma pažljivo, kako bismo sačuvali atraktivnost investicionog ambijenta Crne Gore, prije svega atraktivnost našeg poreskog sistema, a time i značajne investitore koji su prethodnih godina došli u Crnu Goru i pokrenuli snažan investicioni ciklus, prvenstveno u sektorima turizma, energetike, saobraćaja, poljoprivrede i infrastrukture.
VN: Kako ste zadovoljni prilivom stranih direktnih investicija u ovoj godini?
Zugić: U prva četiri mjeseca ove godine, neto strane direktne investicije iznosile su 139,5 miliona eura, što predstavlja povećanje od 60% u poređenju sa istim periodom 2016. godine, dok je ukupan priliv SDI za isti period bio nešto niži od prošlogodišnjeg i iznosio je 176 miliona eura, odnosno 4,5% procjenjenog BDP-a za 2017. godinu.
Ovakvi podaci su u skladu sa našim projekcijama i istovremeno ohrabruju, posebno ako se ima u vidu činjenica da Crna Gora, kontinuirano od 2005. godine, bilježi dvocifreni indikator priliva SDI u BDP-u.
VN: Da li je javni dug Crne Gore zabrinjavajući i kada se može očekivati značajniji pad?
Zugić: Visok nivo duga, svakako, zabrinjava i sa sobom nosi određene rizike, na koje CBCG, već neko vrijeme, upozorava. Ohrabruje, međutim, posvećenost Vlade implementaciji mjera fiskalne konsolidacije, kao i najava novih, koje će značajno unaprijediti stanje javnih finansija i uvesti nas, za tri godine, u zonu budžetskog suficita, a u istom periodu se očekuje da javni dug zadobije opadajući trend.
VN: Da li su kamatne stope u Crnoj Gori i dalje visoke?
Zugić: Kada govorimo o kamatnim stopama, one nastavljaju tendenciju snažnog pada koja je započeta krajem 2014. godine, ali su i dalje na visokom nivou, naročito ako uporedimo podatke sa tržišta iz okruženja.
Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite u aprilu 2017. godine dostiže istorijski minimalnu vrijednost od 7,12%. Ovo je nastavak višegodišnjeg opadajućeg trenda (9,57% u septembru 2014. godine), i u aprilu 2017. i u odnosu na april 2016. godine zabilježila je pad od 1,12 p.p.
Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na novoodobrene kredite u aprilu 2017. godine je iznosila 6,53%, što predstavlja rast od 0,26 p.p. u odnosu na decembar 2016. godine, dok je u odnosu na april 2016. godine ostvarila pad od 1,12 p.p.
Pokretanje investicione tražnje i otvaranje potencijala rasta zahtijevaju niže kamatne stope, uz koje bi finansijski teret po dužnika bio u skadu sa njegovim prihodovnim kapacitetima, a u isto vrijeme bio i adekvatno pokriće rizika za povjerioca. Ulaskom u snažnije faze oporavka privredne djelatnosti i stabilnije izglede ekonomije i pojačan uticaj konkurencije na tržištu, očekujem dalje snižavanje kamatnih stopa.
VN: Da li će naša ekonomija ove godine ojačati 3,6 odsto?
Žugić: CBCG nije mijenjala projekciju rasta u 2017. godini iz februara. Naime, u ovoj godini očekujemo da će se stopa rasta crnogorske ekonomije kretati u rasponu od 3,3 do 3,8% sa centralnom projekcijom od 3,6%.
Intenziviranje izgradnje auto-puta i multiplikativni efekti na druge sektore imaće pozitivne efekte na kretanje BDP-a u 2017. godini. Dodatno, rastu ekonomije u 2017. godini doprinijeće i gradnja objekata turističkog i energetskog karaktera, kao i stabilizacija i obnavljanje proizvodnje u industriji, te povećanje poljoprivredne proizvodnje u funkciji, pored ostalog, i redukcije uvoza.
U slučaju da dođe do značajnijih izmjena pretpostavki na kojima smo bazirali ovu projekciju, naravno da postoji mogućnost odstupanja od ovih indikatora. Tako bi se, u slučaju uspješnije turističke sezone i snažnijih multiplikativnih efekata od investicija u zemlji, mogao očekivati dinamičniji rast od projektovanog.
Na ostvarenje projekcija rast značajno će uticati i sprovođenje fiskalne konsolidacije, čije mjere su pažljivo osmišljene, te neće usloviti smanjenje konkurentnosti naše ekonomije.
Izvor: Dnevne novine
