Dobra vijest za sektor poljoprivrede je da Agrobudžet za ovu godinu iznosi 52,4 miliona eura i da je veći za 12,4 miliona eura ili 31 odsto u odnosu na prošlu godinu. Upravo onako kako smo i najavili da će biti obezbijeđena značajno izdašnija sredstva i programi bespovratne podrške u cilju dinamičnijeg razvoja naše poljoprivrede, saopštio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović.

Na prezentaciji Agrobudžeta za 2019. godinu, održanoj danas u Rvašima, potpredsjednik Simović je ocijenio da je ovogodišnji Agrobudžet istovremeno i evropski i domaćinski.

„Evropski, jer u strukturi izvora finansiranja značajno učešće pripada EU fondovima – 22 miliona eura. Evropski i sa aspekta njegove ukupne strukture – definisanih osnovnih pravaca podrške, pojedinačnih mjera, koje su svojim opredjeljenjem i sadržajem potvrda usaglašavanja naše sa evropskom poljoprivrednom politikom. Evropski je kao izraz naše posvećenosti i otvorenog partnerstva u dostizanju našeg evropskog cilja u zahtjevnim oblastima kakve su poljoprivreda i ribarstvo za koje naše buduće EU članstvo predstavlja veliku šansu, ali i veliki izazov”, kazao je Simović, poručujući da će biti sve više šansi ako se pretpristupni period iskoristi pametno.

Domaćinski, jer, kako je kazao, predstavlja izraz dodatne podrške Vlade, izdvajanjem 22,3 miliona eura iz nacionalnog budžeta, što je povećanje za 3,5 miliona eura, odnosno 19 odsto u odnosu na prošlu godinu.

„Domaćinska briga za vrijedne domaćine, vrijedne preduzetnike i odgovorne institucije“, kazao je Simović.

Bićemo i dalje na terenu

U cilju što boljeg iskorišćavanja sredstava iz Agrobudžeta, prema riječima Simovića, mjere podrške i ove godine biće predstavljene potencijalnim korisnicima na terenu u neposrednoj komunikaciji sa domaćinima, preduzetnicima i lokalnim zajednicama.

Ovakav pristup, kako je kazao, biće posebna obaveza i posebna odgovornost za svakog u Ministarstvu i u nadležnim upravama. „Insistiraću na terenskoj aktivnosti. Ona je uslov za bolje razumijevanje problema i njihovo brže rješavanje, uslov da se čuje i razumije poruka domaćina i da se djeluje u skladu sa tim, da im se pomogne u pripremi aplikacija, dodatno objasne procedure kako bi njihovi zahtjevi bili uspješni, da im se dodatno objasni da se definisana pravila i procedure moraju poštovati, da se pravilno razumiju i izvuku pouke iz sugestija i kritika koje se čuju na terenu. Zbog toga, najčešće adrese našega rada biće adrese na kojima se vrijedni domaćini i preduzetnici nose sa problemima u potrebi da poboljšaju svoju konkurentnost, da osvoje nove standarde i održive prakse, da se poboljšaju infrastrukturni i drugi uslovi za život na selu, da se otvore nova radna mjesta, a postojeća učine održivijim i kvalitetnijim, ili najkraće – da se ide naprijed. Te adrese su od Ulcinja do Pljevalja, od Katunske do Riječke nahije, od Banjana do Vraneške doline, od Kosanice do Bihora… Dakle, širom Crne Gore“, kazao je Simović, dodajući da se, upravo, zbog toga Agrobudžet danas predstavlja u Rvašima, u Riječkoj nahiji, na porodičnom imanju mladog farmera Bojana Šofranca.

Ističući da postoje tri važna razloga današnje prezentacije Agrobudžeta na imanju Šofranca, Simović je naveo da je Bojan jedan od 106 mladih farmera koji su prepoznali svoju poslovnu šansu u poljoprivredi. Nakon završenih studija na Biotehničkom fakultetu odlučio da obnovi vjekovnu porodičnu tradiciju uzgoja vinove loze i vinarske proizvodnje i za to svoje opredjeljenje dobio podršku kroz program Mladi farmer koji je pokrenut prije dvije godine i sa kojim se, prema riječima Simovića, nastavlja.

„Bojanove ideje i rad dobar su primjer diverzifikacije poljoprivrednih aktivnosti, kroz ruralni turizam, kao najbolji mogući vid plasmana proizvoda na kućnom pragu, što istovremeno doprinosi i snaženju turističkog brenda Crne Gore. I treći razlog je što je aktuelna reforma Zajedničke evropske poljoprivredne politike usmjerena u pravcu dodatne podrške malim gazdinstvima i podrške mladim farmerima. Upravo u tom pravcu su orjentisane brojne mjere ovogodišnjeg Agrobudžeta“, kazao je Simović.

Značajno više sredstava za razvoj ruralnih područja – 32,7 miliona eura

U strukturi Agrobudžeta definisane su tri oblasti podrške: poljoprivreda, ribarstvo i operativni programi. Ukupno je definisano 58 mjera.

U sektoru poljoprivrede, najveći broj mjera se odnosi na ruralni razvoj i to 24, u iznosu od 32,7 miliona eura, što znači da u ovoj godini imamo rast sredstava za podršku ruralnom razvoju od preko 9 miliona eura ili 39 odsto.

Za mjere tržišno cjenovne politike definisano je 10 mjera i opredijeljeno oko 8 miliona eura, što je povećanje za 1,4 miliona eura ili 21 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Za sektor ribarstva obezbijeđena je podrška u iznosu od 1,5 miliona eura, što je povećanje oko 500 hiljada eura ili 49 odsto.

Za realizaciju programa za bezbjednost hrane i zdravstvenu zaštitu životinja, fitosanitarne mjere i za razvoj i jačanje kapaciteta u ovim važnim oblastima usmjereno je 2,8 miliona eura, odnosno oko 400 hiljada eura, ili 17 odsto više.

Za direktna plaćanja definisano je 6 programa u iznosu od 7,1 milion eura što je povećanje za 1,1 milion u odnosu na prošlu godinu.

I ovogodišnji Agrobudžet, kako je istakao Simović, kreiran je na bazi analize realizacije mjera prethodnog Agrobudžeta, zatim sugestija i zapažanja i korisnika i službi za implementaciju, uz brojne preporuke od udruženja proizvođača i prerađivača i lokalnih samouprava, koje su prihvaćene, na odgovoran način – u granicama finansijskih mogućnosti i u saglasnosti sa našom agrarnom politikom.

Podrška podizanju konkuretnosti malih gazdinatsva

Potpredsjednik Vlade istakao je da se nastavlja sa širokim obuhvatom korisnika i u stočarskoj i u biljnoj proizvodnji, uz dominantno učešće malih gazdinstava.

Nastavlja se i sa premijama u stočarstvu i subvencijama u biljnoj proizvodnji. Značajna sredstva biće usmjerena na podršku tržišnoj proizvodnji mlijeka, uz podizanje kriterijuma kvaliteta, kao uslova za dobijanje premija za mlijeko, ali i dodatno povećanje premija za ostvareni EU kvalitet mlijeka.

„Zbog toga pitanje kvaliteta mlijeka biće ključni izazov u ovoj i u narednim godinama. To je izazov za farmere, ali moraju imati podršku kod mljekara, savjetodavnih službi, uprave za bezbjednost hrane i laboratorije za mlijeko koja je nedavno opremljena sa najsavremenijom opremom uz evropsku podršku“, kazao je Simović.

Za poboljšanje kvaliteta mlijeka biće usmjerene brojne mjere podrške. Nastavlja se sa još većom podrškom preradi mlijeka na gazdinstvu, 700 hiljada eura više u odnosu na prošlu godinu.

„Ne slučajno. U prethodne dvije godine imali smo značajno interesovanje za ovu mjeru. Registrovano je više od 1.500 gazdinstava za proizvodnju tradicionalnih mliječnih proizvoda. Proizvodi su kontrolisani na mikrobiološku ispravnost, što je bio značajan doprinos bezbjednosti hrane u ovom sektoru“, kazao je Simović.

Nastavljaju i sa podrškom od 6 euro centi po litru prerađenog mlijeka.

Kroz mjere tržišno-cjenovne politike opredijeljena je posebna nova mjera podrške za vino, kao izraz potrebe postepenog usaglašavanja sa evropskim modelom podsticaja u ovom sektoru.

„Podrška restrukturiranju i konverziji vinograda i promociji crnogorskih vina sa zaštićenom geografskom oznakom porijekla, doprinijeće daljem razvojnom putu našeg autentičnog vinskog sektora, boljem pozicioniranju naših vina na međunarodnom tržištu, širenju vinske kulture i obogaćivanju ambijenta sa turističkog aspekta“, naglasio je.

Simović je kazao da je povećana i podrška sektoru pčelarstva, 26 odsto.

Zadržan je program intervencije na tržištu koji će se aktivirati u slučaju da se pojave tržišni viškovi kod sezonskih proizvoda.

„Otvorili smo mogućnost da u okviru ovog programa pilotiramo mjeru obezbjeđenja voća i povrća i mliječnih proizvoda za škole u cilju poboljšanja prehrambenih navika kod djece školskog uzrasta“, saopštio je Simović.

IPARD – veliki investicioni zamah u poljoprivredi

On je kazao da se u prvoj polovini godine očekuje realizacija 56 već ugovorenih IPARD like projekata, kao i da će ova godina biti prva godina realizacije velikog IPARD-a.

„Sigurni smo da će ovo biti godina velikog investicionog zamaha u našoj poljoprivredi, kako u sektoru prerade, tako i u primarnoj proizvodnji. Zbog toga smo kroz ovu mjeru planirali realizaciju od 21,5 miliona eura“, kazao je Simović.

Najavljujući da će u narednih desetak dana biti predstavljeni rezultati javnog poziva za preradu, on je ovom prilikom insistirao da se maksimalno ubrza terenska kontrola aplikacija po pozivu za primarnu proizvodnju, naglašavajući da očekuje prve ugovore najkasnije krajem februara.

U ovoj godini, prema riječima Simovića, ambicija je da se objave i novi IPARD pozivi za podršku preradi i primarnoj proizvodnji, kao i da se ubrza proces akreditacije nove mjere za podršku diverzifikaciji aktivnosti u ruralnim područjima.

Dodatna briga o mladim farmerima

Nastavlja se i sa mjerama bespovratne podrške investicijama za koje se pokazalo veliko interesovanje u prošloj godini: razvoj vinogradarstva i vinarstva, voćarstva, maslinarstva, povrtarstva, ljekovitog i aromatičnog bilja.

I ove godine realizovaće se program podrške mladim farmerima, sa bespovratnim sredstvima od 10 hiljada eura po gazdinstvu, uz zadržavanje povećanih premija po hektaru i dodatno povećanoj bespovratnoj podršci u određenom broju mjera za mlade farmere.

Više od dva miliona eura za ruralnu infrastrukturu

Između ostalog, značajan rast sredstava je za mjere poboljšanja kvaliteta života na selu. Za oko milion eura su povećana sredstva za izgradnju infrastrukture i za tu namjenu će biti usmjereno 2.260.000 eura.

Dio i ovogodišnjeg Agrobudžeta su programi podrške opštim servisima u poljoprivredi, kao i podrška staračkim domaćinstvima.

U okviru programa koji se realizuju preko Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, posebno vidljiv progres u ovoj godini očekuje se u okviru Programa jačanja kapaciteta, kroz realizaciju projekta MIDAS II.

„Otpočećemo pripreme za izgradnju i opremanje nove fitosanitarne laboratorije i stvoriti pretpostavke za početak velikog i značajnog projekta – bezbjednog odlaganja nusproizvoda životinjskog porijekla“, kazao je Simović.

CdM