Zlatne rezerve koje je Banka Rusije sakupila omogućile su da rublja u aprilu ne podlegne ogromnom padu, održavajući devizne rezerve na rekordno visokom nivou. Stručnjaci su sigurni da ulaganja u plemenite metale neće samo donijeti solidan prihod Centralnoj banci, već će pomoći i da se brzo smanji udio američkog dolara u međunarodnim plaćanjima.
Za pet godina Rusija je značajno povećala svoje rezerve zlata. Ispravnost ove strategije je postala očigledna tokom krize: čak i pored valutnih intervencija za podršku rublje, Banka Rusije je zahvaljujući rastućim cijenama plemenitih metala zadržala zlato i devizne rezerve.
U martu i aprilu Centralna banka je potrošila 6,6 milijardi dolara, prodavajući 250-300 miliona dnevno. Kao rezultat toga, rublja je pala za 20 posto, što je malo s obzirom na činjenicu da su cene nafte pale gotovo trostruko. Prema proračunima analitičara „Gasprom“ banke, bez valutnih intervencija, dolar bi do početka maja vredeo više od 110 rubalja.
Istovremeno, vrijednost zlatnih rezervi u međunarodnim rezervama Banke Rusije porasla je u aprilu zaključno sa 1. majem, za šest milijardi, na rekordnih 126 milijardi.
Početkom januara, Centralna banka je imala 554,4 milijarde dolara, 15. maja 562,9 milijardi. Samo u drugoj nedjelji maja, zlatne rezerve su se povećale za 500 miliona.
Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, Rusija je 2018. godine kupila 274,3 tone zlata, 2019. godine 158,1, a 2020. godine 28 tona. Stručnjaci kažu da je kupovina zlata u potpunosti opravdana. Danas rezerve plemenitih metala obezbjeđuju stabilnost deviznih rezervi, a uz to donose i značajan prihod.
