Kreiranje povoljnog poslovnog ambijenta za razvoj ženskog preduzetništva, bolji pristup finansijama, obezbjeđivanje potrebnih znanja i vještina, promocija, motivacija i umrežavanje, te povećanje preduzetničke aktivnosti žena na nivo prosjeka EU iz 2013. godine su, među ostalima, strateški prioriteti razvoja ženskog preduzetništva do 2020. godine. Ovo je rečeno na sjednici Odbora ženskog preduzetništva Privredne komore 24. septembra 2015.Članice Odbora su, pored Strategije razvoja ženskog preduzetništva, razmotrile teme klastera, istraživanje „Obrazovanje žena u funkciji rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori“, kao i smjernice za stvaranje povoljnog ambijenta za žensko preduzetništvo u opštinama.
Slavica Striković, predsjednica Odbora, ocijenila je da strategija, koju je predstavila Ana Sebek iz Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća, na kvalitetan način upotpunjuje normativni okvir ove veoma važne oblasti. Šebek je predstavila set ključnih mjera za unapređenje regulatornog ambijenta, bolji pristup finansijama, nefinansijsku podršku, obezbjeđenje potrebnih znanja i vještina, promovisanje, interesno i poslovno povezivanje preduzetnica.
U susret 9. Kongresu ženskog preduzetništva u okviru Foruma Jadransko-jonske regije, 19. i 20. oktobra u Udinama, koji će biti posvećen mogućnostima formiranja klastera ženskog preduzetništva govorila je Nina Drakić, rukovoditeljka Sektora za analize i istraživanja PKCG. Ona je kazala da su udruživanja u klastere otvaranje novih tržišta, jačanje odnosa kupaca i dobavljača, razmjena iskustava i podizanje nivoa znanja. Formiranje klastera treba da podstakne poboljšanje konkurentnosti proizvođača, podršku privredi u promociji njenih interesa, zatim inovativnosti članova klastera u cilju zadovoljenja opštih i kolektivnih potreba, ostvarenje pozitivnog uticaja na donošenje zakona i propisa, implementaciju novih tehnologija, postupaka i novih materijala u cilju dobijanja proizvoda po EU standardima, podizanje nivoa svijesti o značaju MSP u privredi te olakšani pristup stranim tržištima.
U Crnoj Gori su već osnovani klasteri proizvođača slatkovodne akvakulture, maslinovog ulja, vina, proizvođača i prerađivača metala, ICT i zdravstvenog turizma.
Rukovodilac Sektora obrazovanja PKCG dr Mladen Perazić predstavio je istraživanje „Obrazovanje žena u funkciji rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori“. Naglasio je da je stepen obrazovanja žena i muškaraca u Crnoj Gori duže vrijeme izjednačen, te da bi trebalo da uslijede i jednake rodne šanse u zapošljavanju, imajući u vidu da je obrazovanje definisano kao najznačajniji faktor vertikalne mobilnosti i snažan instrument za prevenciju socijalne isključenosti. Međutim, podaci pokazuju da žene ne uspijevaju u istoj meri kao i muškarci da obezbijede kvalitetno zapošljavanje i uspješnu karijeru. Smjernice za stvaranje povoljnog ambijenta za žensko preduzetništvo u lokalnim zajednicama predstavila je Biljana Pejović, načelnica Odjeljenja za rodnu ravnopravnost iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava.
– Cilj Smjernica je da kreatori lokalnih politika budu upoznati sa značajem ženskog preduzetništva, kako bi ekonomski potencijal ove grupe mogao biti u potpunosti iskorišćen rekla je Pejović i rekla da su najizraženiji problemi u razvoju ženskog preduzetništva na lokalnom nivou komplikovane i skupe procedure za registraciju preduzeća, nedovoljna koordinacija između nacionalnih institucija i opština, nepostojanje fondova za podršku preduzetnicama, kao ni olakšica za start-up biznise, nedovoljno savjetodavnih usluga za razvoj biznisa žena (mentorstvo)… Smjernice/preporuke koje značajno mogu unaprijediti razvoj ženskog preduzetništva na lokalnom nivou su, među ostalima, formiranje službi za savjetodavnu pomoć, finansijske olakšice bar u prvim godinama rada, povećanje informisanosti kroz lokalne medije, savjetovanje i mentoring, razvoj regionalne i međunarodne saradnje i umrežavanje.
Potpredsjednica PKCG Ljiljana Filipović je upoznala članice Odbora sa predstojećim kongresom u Udinama, te novembarskim sajmom preduzetništva u Ankari.
Izvor: Pobjeda
