Specijalno tužilaštvo privodi kraju istragu u predmetu Jadranski sajam čiji, vlasnik je odbjegli tajkun Duško Knežević, zbog sumnje da je malverzacijama oštetio budžet Opštine Budva za više miliona eura, saznaju Dnevne novine.

Istraga je početa još 2016. godine nakon što je bivši potpredsjednik Vlade izbornog povjerenja podnio prijave Specijalnom državnom tužilaštvu zbog prisvajanja državnog zemljišta i nestanka katastarske dokumentacije za imovinu vrijednu nekoliko desetina miliona eura.

Tada je i formiran predmet i pokrenut izviđaj zbog prijavljenih zloupotreba prilikom prodaje tri atraktivne lokacije u budvanskoj opštini.

Prijava je podnijeta zbog nestanka popisnih listova i rješenja komisije sa javnog izlaganja za tri lokacije, među kojima je i Jadranski sajam.

Nestali su dokazi na osnovu kojih se formira početno stanje katastarskih evidencija na ovim lokacijama.

Jadranski sajam, u vlasništvu Duška Kneževića, je 2015. godine dobio pozitivno mišljenje od Savjeta da 20.971 kvadrat državnog zemljišta u Budvi može prepisati na sebe.

Knežević je 2016. upisao pravo svojine nad zemljišnim kompleksom na kome se nalaze pet sajamskih hala.

Budvanski katastar je sredinom juna 2016. donio rješenje kojim se Jadranskom sajmu dozvoljava da upiše pravo svojine, na šta su se žalili bivši vlasnici nacionalizovnog zemljišta, ali je drugostepeni organ, odnosno Ministarstvo finansija, potvrdilo isto rješenje, čime se Jadranskom sajmu, dozvljava upis prava svojine.

Podsjećamo, zemljište sajma ranije je oduzeto od tri budvanske porodice Zenović, Rajković i Božović, koje godinama traže povraćaj svoje đedovine u centru Budve. Zemljište je država 1948. uzela ranijim vlasnicima bez centa naknade.

Navedeno zemljište sajma je odavno pod hipotekom, jer je Knežević podigao tri kredita kod Pireus banke S.A., filijala u Londonu, u ukupnom iznosu od 36 miliona eura, za koje je založena imovina Jadranskog sajma.

Od tri kredita, dva, u ukupnom iznosu od 18 miliona, podignuta su prije nego što je Knežević platio tržišnu naknadu u procesu privatizacije Jadranskog sajma, dok je treći kredit od 18 miliona podignut nepuna dva mjeseca nakon plaćanja tržišne naknade, odnosno u periodu dok je Jadranski sajam imao pravo korišćenja, ali ne i svojinsko pravo nad zemljištem.

Većinski vlasnici Jadranskog sajma su tri kompanije iz Atlas grupacije Duška Kneževića Atlas grupa (47,35 odsto), Zatvoreni investicioni fond Atlas Mont (43,33 odsto) i Invest banka Montenegro (7,51 odsto). Svi ostali vlasnici imaju manje od pola procenta vlasništva.

Podsjećamo, sudija za istrage Višeg suda u Podgorici usvojio je zahtjev specijalne tužiteljke Lidije Vukčević da se zabrani korišćenje imovine koja je uknjižena na Jadranski sajam Budva.

Blokirana je poslovna zgrada, građevinska parcela u Budvi, na Slovenskoj plaži zemljište, više poslovnih i jedna stambena zgrada.

Jadranski sajam organizovan je kao akcionarsko društvo koje zapošljava 10 radnika, ima prihod od 727.931 euro i kapital od 18,6 miliona. Predsjednik odbora direktora je Duško Knežević.

Nekadašnji OOUR za priređivanje sajmova „Jadranski sajam” Budva 16. juna 1975. godine od Opštine Budva kupio je pet sajamskih hala i zemljište u funkciji tih objekata, površine 22.414 kvadrata na trajno korišćenje. Tom prilikom plaćena je ugovorena kupoprodajna cijena.

Tada je zemljište plaćeno prvi put.

Usvajanjem Zakona o svojinskoj i upravljačkoj transformaciji Jadranski sajam je otpočeo transformaciju i prva faza je završena u decembru 1995. godine.

Druga faza, otkup većinskog paketa akcija, transformacije završena je 2000. godine.

Prilikom transformacije plaćena je tržišna cijena zemljišta.