Očekuje se da će regija Zapadnog Balkana u 2020. ući u recesiju, pri čemu se predviđa da će svih šest zemalja zabilježiti negativan rast, kako se ekonomije nastave suočavati s uticajima pandemije COVID-19 (korona virus).
Prema najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju (RER) Svjetske banke – koji koristi osnovni scenario i nepovoljni scenario u svjetlu velikih neizvjesnosti koje uzrokuje pandemija, predviđa se da će regionalni rast Zapadnog Balkana iznositi između – 3 i -5,6 procenata. Osnovni scenario pretpostavlja da će epidemija u Evropi uskoro početi usporavati, tako da se mjere suzbijanja mogu ukinuti do juna i da oporavak može postepeno početi u drugoj polovini 2020. Nepovoljni scenario pretpostavlja produžetak epidemije i da će se mjere suzbijanja moći ukinuti tek krajem avgusta, a oporavak ekonomske aktivnosti početi tek u posljednjem kvartalu 2020.
“Jačina recesije zavisi od trajanja pandemije u Evropi. Iako je teško predvidjeti ekonomski uticaj postojeće pandemije u regiji, nema sumnje da ona uvodi pometnju u život u cijeloj regiji – opterećuje zdravstveni sistem, parališe ekonomsku aktivnost i ugrožava dobrostanje ljudi“, kaže Linda Van Gelder, direktorica zazemlje Zapadnog Balkana u Svjetskoj banci.
“Očekuje se da će se rast u regiji značajno obnoviti u srednjoročnom periodu, kako se ekonomija bude postepeno vraćala u normalu, ali to zavisi i od dužine i intenziteta trenutne krize, kao i od toga šta će kreatori politike učiniti za prevazilaženje ove epidemije.“
Prema izvještaju, brze, smjele i pažljivo osmišljene mjere ublažavanja mogu ograničiti socijalni i ekonomski uticaj ove krize. Vlade svih šest zemalja najavile su fiskalne i socijalne mjere za podršku domaćinstvima i preduzećima tokom vanrednih situacija – u rasponu od 1 do 6,7 posto BDP-a. Zemlje koje su ušle u krizu s većim fiskalnim i eksternim zaštitnim prostorom imaju više prostora za finansiranje većih programa podrške.
Najavljene kratkoročne mjere su neophodne i usklađene s političkim odgovorima zemalja EU. Međutim, veliki broj ljudi zapadnog Balkana oslanja se na samozapošljavanje, rad sa skraćenim radnim vremenom i prihode od neformalnih aktivnosti. Te su grupe osjetljive na krizu, ali ih je teško podržati konvencionalnim mjerama.
Prema izvještaju, dodatna podrška – prilagođena lokalnom kontekstu – može biti potrebna kako bi se podržale sve ranjive grupe u regionu. Neke zemlje Zapadnog Balkana, na primjer, najavile su proširenje pokrivenosti postojećih programa socijalnih transfera kako bi podržale samozaposlene porodice i ranjive osobe. S obzirom na neizvjesnu dužinu ove krize, donosioci politika svuda se suočavaju s istom političkom dilemom: korišćenje svih raspoloživih fiskalnih prostora za ublažavanje neposrednog uticaja može rezultirati suprotnim ishodom ukoliko kriza potraje. Odgovori politike stoga bi trebalo biti kalibrirani kako bi se ublažili neposredni efekti, prilagodili novim okolnostima koje se mogu pojaviti i ostaviti prostora da se ekonomija pripremi za oporavak
Najnoviji RER primjećuje da su brze, smjele i pažljivo osmišljene mjere politika važne i da moraju uzeti u obzir uslove određene zemlje i nesigurnost u pogledu trajanja kriza
U Crnoj Gori, pandemija Kovida 19 gura ekonomiju u naglu recesiju i pri tom otkriva koliko je Crna Gora osjetljiva na spoljne udare. Projektuje se da će kriza usljed Kovida 19 gurnuti ekonomiju u recesiju prvenstveno zbog pada u sektoru turizma, koji ima mutiplikativne efekte na sve sektore. Jačina udara zavisiće od trajanja pandemije i mjera, u regionu i u Evropi, da se ona stavi pod kontrolu. Pod pretpostavkom da Crna Gora izgubi jednu trećinu prihoda od turizma, procjenjuje se da će pad ekonomije u 2020. biti 5,6 procenata. Ako bi došlo do gubitka polovine prihoda od turizma, recesija bi mogla doseći i -9 procenata.
“Crna Gora se suočava sa krizom u momentu kada ima rekordno visoku zaposlenost, ali i ograničen fiskalni prostor. I pored unapređenja do kojih je došlo proteklih godina, visok javni dug ograničava obim u kojem država može da pruži podršku domaćinstvima i firmama, Kratkoročni odgovori na planu javnih politika pomažu da se ublaži ekonomski i socijalni uticaj krize izazvane Kovidom 19. Moguće je, međutim, da oni djelovi populacije koji zavise od neformalnijih izvora prihoda dobiju premalo podrške. Ako ekonomski oporavak, uz visoku stopu rasta, treba da bude održiv na srednji rok, Crna Gora mora da unaprijedi otpornost svoje ekonomije na udare tako što će se pozabaviti svojim unutrašnjim i spoljnjim disbalansima i podstaći rast produktivnosti, navode iz Svjetske banke.
Izvještaj se fokusira na makroekonomske uticaje COVID-19 u zemljama Zapadnog Balkana, postavljajući osnove za dodatne analize. Prilikom predstojećeg e-predstavljanja izvještaja u maju, biće objavljena serija bilješki Redovnog ekonomskog izvještaja koje sagledavaju uticaj na specifične ekonomske oblasti, socijalni sektor, te siromaštvo i distribuciju prihoda u regiji.
