Nijedna od zemalja Zapadnog Balkana nije još dovoljna zrela za Evropsku uniju EU, ali mora se iskoristiti trenutak i diskusija o reformama zadržati u centru pažnje, rekao je komesar za proširenje i susjedsku politiku, Johanes Han.

Naime, na Samitu EU-Zapadni Balkan u Sofiji Brisel predstavlja šest novih inicijativa, koje bi trebalo da pomognu u transformaciji regiona, njegovoj boljoj povezanosti i oko pomirenja.

Punih 15 godina poslije samita u Solunu, gdje su se EU i zemlje regiona obavezale na bližu saradnju i sprovođenje reformi, poslije Slovenije, jedino je još Hrvatska uspjela da uhvati priključak i da postane punopravna članica “elitnog kluba”.

Ostale zemlje regiona dugo su bile u čekaonici, a sada različitom brzinom napreduju ka Uniji.

Srbija i Crna Gora su u međuvremenu započele pregovore o članstvu, ali je datum pomenut u Strategiji Evropske komisije (2025. godina) za sada daleko od ostvarenja.

Han kaže da će zemlja koja bi ušla u punopravno članstvo 2025, morati da završi pregovore najkasnije 2023. godine.

Glavni problemi svih zemalja, pored bilateralnih odnosa, ostaju vladavina prava, korupcija i organizovani kriminal.

“Neke zemlje problem vladavine prava ne shvataju ozbiljno”, upozorava Han, ali i dodaje da su sve zemlje napredovale u posljednjem periodu.

A predsjednik Evropskog parlamenta Antonijo Tajani kazao je da je moguće postići dogovor o pristupanju Srbije i Crne Gore u članstvu Evropske unije (EU) do 2025, što je inicijalni datum koji je sadržan o Strategiji EU o pristupanju zemalja Zapadnog Balkana.