Zelena tranzicija način je izlaska iz postojeće energetske krize, a potencijale, koji obnovljivi izvori energije sa sobom nose, moguće je otključati saradnjom između međunarodnih organizacija, vlade i privatnog sektora.

<!–more–>

To je poručeno na II panelu „Optimalni energetski miks za budućnost i izazovi integracije OIE“, koji je organizovan u okviru Simpozijuma energetike EPCG NET 2023.

Izvršni direktor Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) <strong>Ivan Asanović</strong>, kazao je da s aspekta prenosne mreže postoji nekoliko tipova izazova.

„Prva je kategorija razvoja sistema. Svi znamo da nema ništa od priključenja novih izvora niti bilo kakve zelene tranzicije, ako sistem nije spreman da te izvore primi, postane stabilian i prenese energiju od proizvođača do potrošača“, rekao je Asanović.

Istakao je da su u toj kompaniji ponosni na projekat Transbalkanskog koridora, čiji je prvi dio podmorski kabal sa Italijom.

„U nastavku ovog projekta je predviđena izgradnja dva dalekovoda sa Srbijom 400 kilovotna i planira se interkonekcija sa Bosnom. Transbalkanski koridor bi trebalo da bude jedan energetski auto put od Italije do država Balkana. Uspješno smo zakoračili u taj projekat, o čijim efektima se puno pričalo“, rekao je Asanović.

Govoreći o razvojnim izazovima, Asanović je naveo da je najveći razvojni izazov da do kraja godine bude završen dalekovod od Lastve do Pljevalja, navodeći da prepreka ima puno, ali da je taj projekat prioritet.

„Na ovaj način će Crna Gora dobiti svoj 400 kilovotni prsten i izuzetno stabilnu mrežu“, istakao je Asanović.

Ukazao je da je konstantan izazov realizacija gradnje svih dalekovoda, kao i da postoje operativni izazovi.

„Imamo i izazove regulative. Metodologija kojom se sad rade pomoćne usluge, kad imate veliki upliv obnovljivih izvora, nije adekvatna. Nova metodologija će morati da nam omogući kako da ovo prebrodimo lakše“, naveo je Asanović.

Istakao je da povezivanje tržišta predstavlja povezivanje znatno više stvari, koje treba da se dese na pravnom i tehničkom osnovu.

“Veoma je važan dijalog između dvije strane kako bi postigao željeni dogovor”, istakao je Asanović.

Direktorica za Evropu CWP Global, <strong>Maja Turković</strong>, rekla je da se sve više ide na strateška partnerstva između državnih i privatnih kompanija.

„Strateška partnerstva su dobra, ali neće biti održiva ako nisu obostrano korisna. To će biti naš najveći izazov – konkurentnost na projektima“, navela je Turković.

Govoreći o stabilnosti energetskog sistema, Turković je ukazala da je veoma važna, jer se na osnovu toga donose institucionalne odluke. Poručila je da samo država može da zaštiti svoje resurse.

“Jedini način da zaštite svoje resurse jeste da druga strana, kojoj dajete resurs, uradi sve na šta se obavezala, u roku u kojem se obavezala ili će u suprotnom da snosi finansijske posljedice za to”, rekla je Turković.

Potpredsjednik UGT Renewables, <strong>Nebojša Arsenijević</strong>, ukazao je da se javni sektor suočava sa problemima među kojima su nedostatak kapaciteta i problem sa propisima u određenoj državi. Rekao je da postoji stav da projekte vjetra i solara ne finansiraju državne kompanije.

“Postupak tranzicije mora da bude planski i da ide svojim tokom“, kazao je Arsenijević.

Profesor i predstavnik Fractal d.o.o. Split<strong> Ranko Goić</strong> je, govoreći o obnovljivim izvorima energije,kazao da se u Hrvatskoj gradi četiri, pet vjetroelektrana, koji su ostaci starih projekata započetih prije deset ili 15 godina.

“Ono što je karakteristično u Hrvatskoj, a što se dogodilo u zadnjih dvije, tri godine, u smislu stvarne realizacije projekata, su solarne elektrane”, naveo je Goić.

Takođe, kako je istakao, imaju dosta fondova i finansijskih podsticaja koji su prouzrokovali “stampedo izgradnje elektrana”. Prema njegovim riječima, sada svi hoće da imaju ugrađen solar.

“Nije se to desilo samo u Hrvatskoj, već i u većini zemalja EU, da porastu zahtjevi za priključke. Onda smo došli u situaciju da se pitamo šta radimo, jer sada trebamo više priključaka, nego što sistem ima megavata”, rekao je Goić i dodao da kada su to htjeli da riješe, mijenjali su zakone, ali su stvari opet ostale iste, jer se to ne rješava na taj način.

Tehnički direktor Berze električne energije BELEN, <strong>Dejan Drašković</strong>, rekao je da su naše cijene električne energije konstanta.

“Ono što smo uspjeli da pokažemo je da sve što je ponuđeno na berzi je moglo da nađe svoju prodaju“, naveo je Drašković.

Direktor SEEPEX <strong>Miloš Mladenović</strong>, kazao da je postojeći sistem aktivnih cijena jedini koji može da pruži odgovarajući cjenovni signal donosiocima odluka i koji može da ukaže da nešto treba promijeniti.

“Potrebno je da se kupcima pruži dovoljno fleksibilnosti kako bi istovremno mogli imati ugovore sa više snabdjevača”, rekao je Mladenović.

Ono što je poručio jeste da je potrebno izbjegavati narative o regionalnom tržištu i to je “out off fashion”, i više govoriti o povezivanje sa jedinstvenim evropskim tržištem.

Na panelu je govorio i rukovoditelj Sektora za tržište EP HZHB, <strong>Ervin Leko</strong>.

U okviru simpozijuma održano je i predavanje „Trendovi i perspektive primjene baterija u elektroenergetskim sistemima“, na kojem su izlagači bili predstavnik Saveza energetičara i profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu <strong>Nikola Rajaković</strong>, predstavnik Deloitte Beograd <strong>Željko Marković</strong> i profesor Elektrotehničkog fakulteta Beograd <strong>Tomislav Rajić</strong>.

Drugi dan simpozijuma biće nastavljen sjutra prezentacijom projekta SOLARI 5000+, predavanjem na temu „Optimalna lokacija distribuiranih izvora energije – nauka i praksa“, kao i panelima „Implementacija i finansiranje projekata u sektoru obnovljivih izvora energije“ i „Regioni uglja u tranziciji – da li tranzicija može biti pravedna za sve?“.