Ne postoji statistika upotrebe elektronskog potpisa u poslovanju, pa je Ministarstvo javne uprave predložilo Monstatu da uvede to mjerenje.
Stav Ministarstva javne uprave je da model sertifikovanja ne treba da propisuje budući zakon o fiskalizaciji, s obzirom da je na snazi Zakon o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu koji reguliše ovu oblast. Smatramo da ovo pitanje treba da se uredi podzakonskim aktima zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, saopštili su iz ovog ministarstva komentarišući odredbu u nacrtu zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga da je obveznik fiskalizacije dužan da od organa nadležnog za poslove javne uprave pribavi elektronski potpis za identifikaciju.
Pravila
Ovaj nacrt zakona je na javnoj raspravi od 3. septembra i predviđa zamjenu registar kasa kompjuterima. U Ministarstvu javne uprave kažu i da ne mogu govoriti koja će se vrsta sertifikata koristiti. Saopštili su takođe da se ne može govoriti ni o cijeni sertifikata za elektronski potpis, dodajući da to tržište treba da utvrdi. Po važećim propisima, sertifikate pored Ministarstva izdaje i Pošta. – Ministarstvo javne uprave izdaje sertifikate isključivo za potrebe organa državne uprave i do sada je 700 izdato. Pošta, kao jedini davalac usluga sertifikovanja za potrebe građana, privrede i ostalih državnih organa, od 2010. izdala je 20.000 sertifikata – kazali su Pobjedi iz Ministarstva.
Na pitanje kada će iz upotrebe nestati potpis olovkom, iz Ministarstva javne uprave su odgovorili da ne postoji statistika o upotrebi elektronskog potpisa u poslovanju. – Ministarstvo javne uprave je predložilo Monstatu mjerenje korišćenja upotrebe elektronskog potpisa za buduća statistička istraživanja – objasnili su iz Ministarstva, gdje očekuju da će se u narednom periodu povećati upotreba elektronskog potpisa. –
Procesi digitalnih transformacija, povećanje pri mjene savremenih tehnologija u poslovanju, kao i povećanje povjerenja u elektronske transakcije u narednom periodu dovešće neminovno do povećanja procenta upotrebe elektronskog potpisa u poslovanju. Ministarstvo javne uprave svakodnevno radi na stvaranju normativnih i infrastrukturnih pretpostavki za masovniju upotrebu i primjenu elektronskog potpisa – kazali su našoj redakciji. Javna rasprava o zakonu o elektronskoj fiskalizaciji završava se početkom oktobra. Očekuje se objavljivanje studije o efektima uvođenja ovog sistema, sa benefitima, rizicima, cijenama, podacima koliko će koštati državu, a koliko obveznike.
Budžet
Za sada postoji samo procjena Vladinog programa ekonomskih reformi da će nakon uvođenja elektronske fiskalizacije ući 30 miliona eura više po ovom osnovu. U dokumentu se objašnjava da se do podatka došlo na osnovu uporednog iskustva iz Hrvatske, koja je prva uvela elektronsku fiskalizaciju. Kako je Pobjeda ranije pisala, ima bojazni da bi ovaj zakon, ako bude usvojen u postojećem konceptu, mogao biti u nekom dijelu i biznis barijera. To je zato što jedino od nas propisuje elektronsku fiskalizaciju ne samo za gotovinska (kartičarska) plaćanja, nego i za žiralna. Kompanije koje posluju fakturama u tom bi slučaju morale da obezbijede elektronske potpise i zaposle posebne službenike koji će komunicirati sa Poreskom upravom, kako bi za svaku fakturu dobili kod, koji onda prikače na fakturu i sve to odnesu u – Poresku upravu.
Analitika
