Atina ne može da prihvati zadnje predloge reforme kojima joj međunarodni povjerioci uslovljavajuisplatu zadnje tranše zajma i ne ublaže li oni te zahtjeve Grčkoj prijete novi izbori, upozorili su u petak ministri vlade ljevice koja je izbore dobila obećanjima da će zaštititi narod od drakonskih rezova, prenose agencije.

Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio je u četvrtak grčkoj vladi da sve četiri rate zajma koje na naplatu dospijevaju u junu, a prva je trebala biti plaćena u petak, podmiri u samo jednoj isplati 30. juna, u ukupnoj svoti od 1,6 milijarde eura.

“Želimo da dobijemo sporazum čim prije”, rekao je za radio BBC grčki ministar ekonomije George Stathakis, ali i istakao da Grčka neće prihvatiti predložene fiskalne mjere za 2015. i 2016.

“Grčka vlada ne može prihvatiti te nove mjere”, rekao je Stathakis, prenosi Reuters.

Njegov kolega, ministar zadužen za socijalna pitanja Dimitris Stratoulis, upozorio je grčke zajmodavce – MMF i Evropsku uniju – da ako ostanu neumoljivi u svojim zahtjevima, Grčkoj prijete novi izbori.

“Zajmodavci žele da nametnu oštre mjere. Ako ne odustanu od tog paketa ucjene, vlada… će morati da traži alternativna rješenja, izbore”, rekao je Stratoulis za Antennu TV.

Odgađanja isplate tranše kredita koji na naplatu dospijeva u petak prvo je odgažanje u pet godina grčke krize. Stratoulis je objasnio da se vlada odlučila na taj potez kako bi dala više vremena pregovorima.

Iz Brisela je u petak objavljeno da se novi sastanak između predsjednika Evropske komisije Jean-Claudea Junckera i grčkog premijera Aleksisa Ciprasa neće održati prije utorka i održaće se nakon summita G7 zakazanog za ovaj vikend, javlja AFP.

Atina pregovara o isplati zadnje rate zajma koja je dogovorena s MMF-om i EU u iznosu od 7,2 milijarde eura, a obustavljena je već gotovo godinu dana.

Službena Atena odbacila je teške rezove kojima Evropska unija i MMF uslovljavaju isplatu te zadnje tranše. Ti su uslovi smanjenje novca za penzije za 1 postotak BDP-a i povećanje dviju stopa PDV-a kako bi se povećao prihod za 1,8 milijardi eura, ukidanje pomoći osobama s najnižim penzijama do kraja godine čime bi se uštedjelo oko 800 miliona eura, zatim smanjenje subvencija za gorivo, povećanje doprinosa građana za zdravstveno osiguranje i privatizacija brojnih velikih kompanija u državnom vlasništvu.

Stranka Siriza dobila je izbore početkom godine na obećanju da se penzije neće više smanjivati, da će vratiti kolektivna pregovaračka prava i minimalnu platu na nivoe od prije krize.

Grčka duguje ukupno oko 320 milijarda eura, od kojih oko 65 posto MMF-u i zemljama eurozone, a 8,7 posto Evropskoj centralnoj banci.