Svjetska banka (SB) očekuje snaženje rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini, saopštili su danas predstavnici te finansijske institucije i dodali da zbog izgradnje autoputa neće doći do smanjenja javnog duga do 2018.

Viši ekonomista Svjetske banke za Hrvatsku, Crnu Goru i Sloveniju, Sanja Madžarević-Šujster, kazala je da u ovoj godini očekuje snaženje rasta crnogorske privrede, jer se planira početak većih radova na autoputu.

Ona je navela da bi taj rast, kao i prethodnih godina, bio većinom vođen javnim investicijama.

„U prošloj godini došlo je do velikog ulaganja u izgradnju autoputa koji će neminovno voditi do rasta javnog duga. Ne očekujemo promjenu trenda do 2018. godine, bez obzira na stope rasta, jer su te stope rasta upravo vođene spoljnim zaduživanjem za izgradnju autoputa. Aritmetika je takva da do 2018. godine sigurno neće doći do smanjenja javnog duga“, kazala je Madžarević-Šujster.

Ona je, na video konferenciji SB na kojoj je predstavljen deveti Izvještaj o ekonomskim kretanjima u zemljama jugoistočne Evrope koji obuhvata šest zemalja, kazala da je potrebno da crnogorska Vlada poradi na konsolidaciji tekućeg dijela javne potrošnje, kako bi se napravio fiskalni prostor za investicije.

„Ono što očekujemo je da će, nakon 2018. godine kada se završi taj segment javnih investicija u dio autoputa, doći do uravnoteženja i rebalansiranja i da će se u tom trenutku zaustaviti dalji rast javnog duga“, navela je Madžarević-Šujster.

Ona je upozorila da Crna Gora treba biti oprezna kod politika koje su donijete u posljednjih nekoliko mjeseci, a koje vode u dalju stimulaciju javne potrošnje.

„Imali ste nekoliko odluka koje vode ka povećanju tekućih izdataka. To su povećanje plata za javnu upravu, uvođenje doživotnih naknada za majke sa troje i više djece i povećanje minimalnih penzija što će neminovno dovesti do povećanja javnih rashoda“, rekla je Madžarević-Šujster.

Ona je kao potencijalnu opasnost navela da će se veliki broj žena u potpunost skloniti sa tržišta rada, zbog stimulansa koji doživotna naknada omogućava.

Na pitanje da li se naknade za majke i povećanje zarada u javnom sektoru mogu svrstati u izborne politike, Madžarević-Šujster je kazala da bi se u svakom slučaju trebalo držati budžeta.

„Pretpostavljam da neće biti nekih daljih politika koje će ići u smjeru koji ne vodi ka fiskalnoj konsolidaicji. Ova doživotna naknada je jedna od politika koja nije bila dobro osmišljena, s obzirom na to da destimuliše aktivno zapošljavanje žena i njihovu aktivnu ulogu na crnogorskom tržištu. Ta mjera prilično košta i iskače od zadatih fiskalnih planova za ovu godinu“, ocijenila je Madžarević-Šujster.

Naknada za majke sa troje i više djece će, kako je upozorila, imati dugoročno prilično negativne učinke na tržište rada, jer će se jedan veliki broj žena izdvojiti sa tržišta na duže vrijeme, u zemlji koja inače ima nisku stopu zaposlenosti žena.

SB za Crnu Goru za ovu godinu predviđa rast od 3,7 odsto, a za narednu 3,1 odsto.

Za čitavu regiju na koju se izvještaj odnosi, odnosno šest država – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu (BiH), Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, SB prognozira prosječnu stopu rasta u ovoj godini 2,6 odsto, a u narednoj tri odsto.

Ona je saopštila da i dalje postoje snažni negativni rizici, koji su van kontrole tih zemalja.

„Eksterni negativni rizici su volatilna međunarodna finansijska tržišta, rast sporiji od projektovanog na glavnim izvoznim tržištima i promjene u globalnim cijenama nafte“, kazala je Madžarević-Šujster.

Prema njenim riječima, postoje i rizici koji su domaće prirode, kao što su na primjer parlamentarni izbori koji će se, osim u Crnoj Gori, održati u nekoliko zemalja regije.

„Parlamentarni izbori su uvijek prostor gdje se donose neke politike koje možda nijesu najbolje osmišljene i koje nemaju podlogu u fiskalnim pokazateljima i podršku za donošenje“, rekla je Madžarević-Šujster.

Kada je u pitanju prošla godina, ona je navela da je u cijeloj regiji, osim u Crnoj Gori, došlo do značajne fiskalne konsolidacije.

„Skoro sve zemlje su uspjele tokom prošle godine kroz mjere na rashodnoj strani da smanje svoje fiskalne deficite. Srbija je napravila najveću fiskalnu kontrakciju, velikim dijelom na rashodnoj strani. Crna Gora se izdvaja kao jedina zemlja koja je prošle godine imala povećanje deficita zbog rasta rashoda i smanjenja ukupnih prikupljenih prihoda“, kazala je Madžarević-Šujster.

I sa takvom fiskalnom konsolidacijom, kako je saopštila, regija ima prilično visok deficit od oko 3,8 odsto prosječno i to se dešava u periodu kada je javni dug već prilično visok.

„Kada su u pitanju podaci duga sa garancijama, od 2011. godine u nekim zemljama poput Crne Gore i Srbije, taj rast duga je konstantan“, kazala je Madžarević-Šujster.

Ona je saopštila da su zemlje regije, kroz jačanje svog finansijskog sistema, uspjele na neki način da povrate kreditiranje.

„Vidimo da su krediti počeli da rastu u svim zemljama, možda sa izuzetkom Albanije i Srbije gdje vidimo tek naznake toga. Činjenica je i da je došlo do smanjenja nenaplativih kredita, posebno u Crnoj Gori, krajem prošle godine“, dodala je Madžarević-Šujster.

Ona je saopštila da je rast u regiji u prošloj godini osnažen i da su sve zemlje zabilježile jačanje ekonomije.

Crna Gora je među onim zemljama koje su ostvarile najveće stope rasta, uz Makedoniju i Kosovo.

„Taj rast je prošle godine bio vođen više investicijama i izvozom nego potrošnjom. Evidentirana su i određena poboljšanja u smislu tržišta rada i smanjenja stope siromaštva“, kazala je Madžarević-Šujster.

U izvještaju se navodi da je u prošloj godini u regiji konstatovano povećanje stope zaposlenosti, kao i određeno smanjenje nezaposlenosti, ali ne onoliko koliko se očekivalo.

„Vidimo da su neke politike, kako fiskalne tako i monetarne, doprinijele smanjivanju neravnoteže u regiji“, rekla je Madžarević-Šujster.

Izvještaj pokazuje i da cijela regija ima potrebu da učini više u smislu osnaživanja strukture rasta na način da se više radi na povećanju produktivnosti.

„Ta struktura rasta je nešto drugačija. Ona je u Crnoj Gori vođena investicijama za razliku od ostalih zemalja koje imaju veću ulogu izvoza i potrošnje“, navela je Madžarević-Šujster.

Kod strukture investicija u Crnoj Gori, kako je saopštila, prednjače javne investicije.

„Privatne investicije su čak smanjenje tokom prošle godine u Crnoj Gori“, rekla je Madžarević-Šujster.

SB bi, prema njenim riječima, željela da u zemljama regije vidi veći doprinos rastu upravo privatnih investicija.

Madžarević-Šujster je kazala da je rast u zemljama regije doveo do povećanja zaposlenosti.

„Crna Gora je među dvije zemlje koje su tokom prošle godine uspjele vratiti nivoe zaposlenosti na predkrizne godine. Stopa nezaposlenosti za cijelu regiju, koja je iznad 21 odsto, i dalje je nezadovoljavajuća“, ocijenila je Madžarević-Šujster.

Ona je rekla da je dobra vijest da su veća zaposlenost i niža inflacija pomogle da se smanji siromaštvo u regiji.

„Procjenjuje se da će do 2018. godine, sa stopama rasta koje mi za regiju predviđamo, doći do smanjenja siromaštva u tim državama“, kazala je Madžarević-Šujster.

Poboljšanje produktivnosti je i dalje od ključnog značaja za osnaživanje rasta u regionu.

Kako je navedeno u izvještaju SB, održivi rast se može ostvariti fokusiranjem na dugoročni program reformi usmjeren na pet stubova – eliminisanje destimulansa i barijera za formalno zapošljavanje, unaprijeđenje poslovne klime i upravljanja, smanjenje veličine državne administracije uz istovremeno povećanje kvaliteta pružanja usluga građanima, produbljivanje trgovinskih i finansijskih integracija i osiguranje održivog korišćenja prirodnih resursa.