Donošenjem novog Zakona o porezu na promet nepokretnosti pojednostaviće se postupak rada poreskog organa i stvoriti uslovi za efikasniju naplatu poreza na promet nepokretnosti, ocijenio je juče u parlamentu ministar finansija Radoje Žugić, tokom razmatranja predloženog zakonskog rješenja.

– Značajna novina u Predlogu zakona o porezu na promet nepokretnosti je uvođenje principa samooporezivanja, kod utvrđivanja i plaćanja poreske obaveze, istovremeno sa podnošenjem poreske prijave – kazao je Žugić. Prema njegovim riječima, donošenje novog zakona uslovljeno je potrebom njegovog usaglašavanja sa Zakonom o finansiranju lokalne samouprave.

[widgets_on_pages id=”Turizam”]

Raspodjela

Predlogom zakona se definiše raspodjela prihoda od poreza na promet nepokretnosti između državnog i budžeta lokalnih samouprava, kao i Egalizacionog fonda, tako što deset odsto prihoda pripada centralnom budžetu, 80 odsto lokalnoj samoupravi i deset odsto Egalizacionom fondu.

– Ovim zakonom definiše se namjena korišćenja sredstava od poreza na promet nepokretnosti i to onog dijela koji pripada budžetu, za finansiranje kulturne baštine i nagrađivanje vrhunskih sportista – precizirao je Žugić i dodao da jedan od bitnih razloga za donošenje novog Zakona o porezu na promet nepokretnosti jeste i otklanjanje nedostataka uočenih kroz njegovu primjenu u praksi.

– Posebno u dijelu jasnijeg definisanja poreske osnovice, poreskih oslobođenja i nastanka poreske obaveze – rekao je Žugić.

Predloženim zakonom je definisana i proporcionalna poreska stopa od tri odsto poreske osnovice, a definisane su i kategorije oslobođene plaćanja poreza na nepokretnosti.

Oslobođenje

Žugić smatra da se ovim predlogom zakona bliže definišu uslovi ostvarivanja prava na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nepokretnosti, za slučaj kada sticalac nepokretnosti rješava stambeno pitanje.

– S tim što se ovo oslobođenje ograničava na prvo sticanje stana ili stambene zgrade i važi samo za državljane Crne Gore – naglasio je Žugić.

Predloženim zakonskim rješenjem proširen je i osnov za poresko oslobođenje za banke u slučaju kada banke stiču pravo svojine po osnovu fiducije ili hipoteke za plasmane, koji imaju karakter teško naplativih kredita, ali i kod reorganizacije dužnika banke.

– Ukoliko banke u sticanju nepokretnosti prodaju tu nepokretnost u roku od tri godine, ostvariće pravo na poresko oslobađanje, a ukoliko je prodaju preko tri godine tada su svakako poreski obveznici – rekao je Žugić.

Nadležnost

Predloženim zakonskim rješenjem se, kako kaže Žugić, proširuje nadležnost poreskog organa u postupku utvrđivanja tržišne vrijednosti nepokretnosti, odnosno osnovice za oporezivanje, na način što bi nju utvrđivao poreski organ na osnovu uporednih podataka o kretanju tržišne cijene sličnih ili istih nepokretnosti sa istog područja i u isto vrijeme.

–  U slučaju da takvih podataka nema, tržišnu vrijednost bi utvrdio vještak sa licencom ovlašćenog procjenitelja. Na ovaj način obezbjeđuje se realnije određivanje tržišne vrijednosti nepokretnosti, ali i istovremeno srazmjerno opterećenje poreskih obveznika – naveo je Žugić.

Kazne i za notare

Predloženim zakonom, pored novčanih kazni za pravno lice, odgovorno lice u pravnom licu, preduzetnika i fizičko lice propisane su i novčane kazne za notare, odgovorna lica u sudu ili drugom nadležnom organu za prekršajne radnje utvrđene zakonom.

Poreski dug 34 miliona eura

Poslanik Demokratske partije socijalista Zoran Jelić podsjetio je da poreski dug, koji je nastao po osnovu poreza na promet nepokretnosti, iznosi oko 34 miliona eura, što je, kako je kazao, konstatovala i Državna revizorska institucija prilikom revizije završnog računa budžeta za 2011. godinu.

– Apelujem na Ministarstvo finansija da bi se trebalo potruditi da se ovaj poreski dug iz prethodnog perioda naplati, jer je to skoro deset odsto ukupnog poreskog duga – poručio je Jelić.

I poslanika Socijalističke narodne partije Aleksandara  Damjanovića najviše je interesovalo pitanje dosadašnjeg poreskog duga, po osnovu neplaćenog poreza na promet nepokretnosti.

– To nam govori da važeći zakon nije poštovan, jer se nagomilao poreski dug, koji je trebao da bude najlakše naplaćen, jer je država imala mehanizme da u odnosu na onoga koji ne plati porez na promet nepokretnosti preduzme određene mjere – naveo je Damjanović.

Ministar finansija Radoje Žugić je saglasan da je  poreski dug po ovom osnovu nedopustivo visok.

– Taj nivo poreskog duga po osnovu nenaplaćenog poreza na promet nepokretnosti ne smije da egzistira u budućem periodu. Ja mislim da je ovaj zakon upravo na tom fonu i na stepenu mnogo veće odgovornosti – kazao je Žugić.