Od svih evropskih zemalja Njemačka ima najviše kompanija među sto najboljih svjetskih brendova, piše “Politika”.
Oznaka “Made in Germany” je kao garancija kvaliteta i dalje širom svijeta dobro poznata i cijenjena, ali više nije dovoljna da na svjetskom tržištu obezbijedi dugoročni uspjeh njemačkih proizvoda. Ovo je zaključak istraživanja koje je sprovela državna agencija za spoljnu trgovinu i marketing „Germany trade and invest”, javlja agencija Beta, a prenosi “Politika”.
Iako je ova oznaka kvaliteta i dalje na cijeni, navodi se u istraživanju, za uspjeh njemačkih preduzeća u inostranstvu potrebno je raditi na strategiji dugoročnog vezivanja kupaca za njemačke proizvode.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Agencija je u 15 zemalja istražila kolika je danas prava vrijednost marke “Made in Germany”.
Ispostavilo se da je u SAD ona i dalje sinonim za kvalitet, preciznost i pouzdanost. Pogotovu kada je riječ o mašinama i automobilima, privlačnost ove marke je velika. No, kako se navodi u istraživanju, u SAD su kupci zahtjevni i dobro informisani. Često je za njih važno da njemačke firme naglase da je određena roba proizvedena u SAD, ali uz poštovanje njemačkih standarda.
U Rusiji je pak “Made in Germany” oznaka vrhunskog kvaliteta. U toj zemlji su svi njemački proizvodi izuzetno cijenjeni – od automobila i mašina, preko industrijskih postrojenja do ljekova, odjeće i životnih namirnica. Jedino to nije slučaj kada je riječ o proizvodima informacione i komunikacione tehnologije.
U Brazilu, kako se navodi, bogati izuzetno cijene njemačke proizvode, ali ih “nova srednja klasa” često ne zna. Pored toga, na odluku o kupovini na brazilskom tržištu sve više utiče cijena proizvoda, kao i bliskost sa potrošačima. No, brazilsko tržište ostaje među najatraktivnijima za njemačke firme, koje, navodi se u studiji, moraju da poboljšaju marketing.
Međutim, sjaj oznake “Made in Germany” u Kini počinje da blijedi, jer “konkurencija u ovoj zemlji ne spava”. Iako je Kina za njemačku mašinsku industriju najvažnije tržište, konkurenti su sve aktivniji, dobit počinje da opada. I u ovoj zemlji, kako se navodi, njemačka preduzeća moraju da proizvode na licu mjesta, ali i da “dokažu” da je kvalitet proizvoda u skladu sa oznakom “Made in Germany”, što ostaje “jedan od najvećih izazova za budućnost”.
Imidž njemačkih proizvoda u Velikoj Britaniji, gdje je prije 130 godina i smišljena ova oznaka, bolji je nego ikada. Jedino kada je riječ o korišćenju obnovljivih izvora energije sve više se cijene domaći proizvodi.
Proizvodi sa ovom oznakom veoma se cijene i u Španiji, Italiji, Južnoj Koreji ili Poljskoj.
U Ujedinjenim Arapskim Emiratima je marketinško dejstvo oznake i dalje znatno, ali je vidno i da slabi i da njemačke firme ne mogu da se pouzdaju samo u u “bonus” koji im obezbjeđuje “Made in Germany”.
Kako kaže Miljan Premović, Izvršni direktor Agencije za tržinta istraživanja “Intelidžens”, efekat zemlje porijekla je važan faktor u odlučivanju za kupovinu nekog proizvoda, a naročito na tržištima gdje je velika konkurencija.
Ipak, dodaje, najjači svjetski brendovi su to prevazišli i za “Najk”, “Kseroks” ili “Koka-Kolu” je svejedno gde proizvode svoju robu, jer ona nosi vrijednost koja je univerzalna.
Ipak, kaže, među sto najboljih svjetskih brendova Njemačka među evropskim zemljama ima najviše kompanija sa brendovima svjetskog kalibra, ukupno 10.
Među njima su “Mercedes-Benc”, BMV, “Folksvagen”, “Audi”, “Porše”… Iako najviše “top” brendova dolazi iz auto-industrije, Njemačka ima brendove i iz IT industrije (SAP), kozmetike (“Nivea“ ), sportske opreme (“Adidas“) i tehničkih uređaja – “Simens“ .
“‘Made in Germany’ kupcu ‘garantuje’ kvalitet, ali ne svih proizvoda. Gastronomija je više vezana za Francuze, moda za Italijane, a Njemci ozbiljnu konkurenciju u toj oblasti u kojoj su jaki (automobilska industrija i mašine) imaju sa Japancima”, kaže sagovornik “Politike”, dodajući da Njemci svoj nacionalni brend nisu stvorili reklamnom kampanjom na CNN-u i pojavljivanjem na sajmu turizma u Šangaju, kao što mnogi misle da to može, već marljivim radom i dugoročnim planom. Politika/b92
