Doktor filozofije Loretta Graziano Breuning kaže da nanosimo sebi bol kada se poredimo sa drugima, i dodaje da odgovor na pitanje: Zašto to radimo? – leži u činjenici da naš mozak stvara impuls za ovakvo reagovanje.
Ljudi se, u tom smislu, ponašaju poput životnja čije preživljavanje zavisi od poređenja sa drugim vrstama, jer njihove moždane hemikalije reaguju na osjećanja ’život ili smrt’, odnosno na borbu za opstanak. Iste hemikalije se nalaze i ljudskom mozgu, i daju vam osjećaj ugroženosti kada, kako figurativno ističe Breuning, vidite nekoga sa ’većim rogovima’.
Prirodna selekcija je ’izgradila’ mozak koji vas nagrađuje dobrim osjećajem kada vidite način da promovišete svoj opstanak i da dominirate, a upozorava vas lošim osjećajem kada osjeti bilo kakvu pretnju koja bi ugrozila vaše preživljavanje.
Vjerovatno ste upućeni u to da životinje sarađuju, a da je život u lijepom i toplom ambijentu – stanje same prirode. Međutim, potreban vam je ostatak priče, jer vaš hormon sreće – serotonin, zavisi od toga. Mozak sisara oslobađa serotonin kada sebe vidi kao dominantnog, te ga dobar osjećaj motiviše da radi podsticajne stvari. Serotonin ne pokreće agresiju, već lep osjećaj spokoja i blagostanja. Ta osjećanja dolaze i vas samih, a ne iz drugih ljudi, zbog čega ne bi trebalo da krivicu prenosite na njih.
U ljudskoj prirodi je komparacija, ali i kontrola ovog nagona. Kada osjetite da neko drugi ima ’prednost’, vaš mozak oslobađa kortizol – hemikaliju koja vam govori da je vaš život doveden u ’opasnost’. Vaš mozak, potom, traži načine da stimuliše lijep osjećaj sreće, što dovodi do društvenog poređenja koje čini da se osjećate loše.
Da li možete da prestanete da poredite sebe sa drugima?
Važno je znati da vi upravljate vašim impulsom u mozgu, zaslužnim za poređenje. Najpre je potrebno da prepoznate situacije u kojima vršite poređenje, a onda se osjećate slobodnim da napravite novi izbor. ’U početku, osjećaj je jeziv’ – kaže doktor nauka, Loretta Breuning. Kada osjećate da vas svijet osuđuje, želite odmah da uzvratite jednako, da biste se osjećali sigurno. I to možete raditi po cio dan, jer ćete uvjek naći nekoga ko je ’bolji od vas’. Hemikalije u mozgu čovjeka stvaraju osjećaj urgentnosti, a vaš verbalni korteks to racionalizuje sa ’modernim’ teorijama ponašanja. Svaka generacija donosi nove kodekse i ’predmete divljenja’ koji utiču na potrebu za poređenjem, a samim tim i na dobro, odnosno loše osjećanje u ljudima.
Kako navodi Breuning, poređenje je u krvi čovjeka. Možete ga kontrolisati, ali ne i izbjeći. Možete uzimati časove joge i opustiti um, ili otići na lijepo putovanje sa dobrim namjerama, i provesti ih u pravljenju komparacija, što uzrokuje frustraciju. Ono što možete da uradite, jeste da se maksimalno potrudite da se fokusirate na sebe, ne obraćajući pažnju na druge. To, svakako ne isključuje interakciju, druženje i razgovor, ali ako previše pažnje posvećujete onome šta drugi rade i kako ’prolaze u životu’, propustićete sopstveni život i sve njegove lepe strane u kojima ste vi ’glavni’.
Lakše je vidjeti kako vas svijet osuđuje, nego sagledati sopstveno kreiranje tog osjećaja inferiornosti. ’Umjesto da se borite sa onima koji imaju tendenciju da se ’hrane’ idejom o osuđivanju drugih, usmjerite svoj fokus na kreativne načine’, ističe filosofkinja. Jednostavno, prebacite se na druge, pozitivne misli i usmjerite se na zadovoljstvo koje osjećate zbog svega što jeste i što postižete u životu, umjesto na bol zbog pretpostavljenih nedostataka.
