Međunarodni investitori aktivno kupuju ruske korporacijske i državne hartije od vrijednosti, podstaknuti stabilnošću i predvidljivošću ekonomske politike, ocjenjuju u ponedjeljak ruske Ria Novosti prenoseći navode pojedinih analitičkih kuća.
Ovih dana, podsjećaju, Gazprom je objavio rekordnu ponudu obveznica, a Ministarstvo finansija još je jednom uspješno prodalo obveznice saveznog zajma (OFZ-ove), pri čemu je u oba slučaja potražnja bila znatno veća od ponude.
OFZ-ove izdaje ruska vlada odnosno Ministarstvo finansija i prodaje ih radi finansiranja saveznog budžeta ili, rjeđe, radi spašavanja problematičnih banaka. S obzirom na njihovu ulogu, predstavljaju bitan dio ruskog finansijskog sistema.
Prošle nedjelje Gazprom je prvi put od februara prošle godine izišao na strana finansijska tržišta s ponudom desetogodišnjih euroobveznica, u vrijednosti dvije milijarde dolara. To je najkrupnije korporacijsko izdanje euroobveznica među ruskim izdavačima, a potražnja je bila znatno veća – 5,6 milijardi eura. Prošle godine samo je Ministarstvo finansija privuklo više sredstava s međunarodnih financijskih tržišta.
Entuzijazam investitora nije oslabio ni zbog krize izazvane pekomjernom proizvodnjom koja je zahvatila svjetska tržišta gasa, zbog čega su cijene plina naglo pale. Štaviše, Gazprom je pozajmio novac jeftinije nego Saudi Arabian Oil ili francuski Total, iako imaju viši međunarodni kreditni rejting. Saudijci su realizovali desetogodišnje obveznice po 3,5 posto godišnjeg prinosa, Total po 3,45 posto, a prinos na dionice Gazproma je 3,25 posto.
Očigledno je da su više od 30 posto obveznica Gazproma kupili investitori iz SAD-a te se čini kako ne vjeruju da će u idućih deset godina Gazprom izgubiti tržište na račun američkog ukapljenog prirodnog gasa.
Strani investitori, dodaje se u materijalu Ria Novosti, nastavljaju da pokazuju aktivan interes i za ruske državne obveznice. Tako je prošle nedjelje na redovnoj aukciji OFZ-ova interes za ponuđenih 20 milijardi rubalja iznosio 60,6 milijardi.
Njemački BneIntelliNews ističe da je ruski predsjednik Vladimir Putin tokom nekoliko godina podigao “finansijsku tvrđavu” na temelju međunarodnih rezervi koje su već premašile nivo prije krize i približile se iznosu od 600 milijardi dolara.
Vlada je, navode analitičari, revidirala pristup i uticaj cijene nafte na formiranje saveznog budžeta spuštivši je na 40 dolara po barelu, što je mnogo manje nego nekoliko zadnjih godina.
Moskva osim toga od 2014. poduzima učinkovite mjere kako bi neutralizovala učinak međunarodnih sankcija, a kao rezultat toga zemlja se pokazala najbolje pripremljenom za ekonomske šokove do kojih može doći do širenja koronavirusa i trgovinskih ratova.
“Ironija je u tome što sankcije koje prisiljavaju Rusiju da ojača svoj domaći položaj više ne plaše ulagače”, naglašava BneIntelliNews.
Za njih su, kako se navodi, važnija dostignuća na makroekonomskom frontu – nizak dug, visoka razina zlatnih i deviznih rezervi, razumna fiskalna i monetarna politika te stabilna valuta.
Tvrdnje njemačke publikacije potvrdila je međunarodna revizorska kuća KPMG.
„Prošla je godina bila najuspješnija za Rusiju u pogledu investicione aktivnosti za čitavo razdoblje nakon uvođenja sankcija,“ kažu KPMG-ovi analitičari u izvještaju objavljenom prošle nedjelje, prenosi SEEbiz.
„U svjetlu stabilizirajućeg ekonomskog okruženja ulagači su pokazali povjerenje u uspjeh ulaganja u rusku imovinu, a ta su ulaganja porasla za 49,5 posto, do 20,9 milijardi USD”, kažu oni.
