Budući da kretanja na finansijskim tržištima svojom kupovinom i prodajom uzrokuju ljudi, koji su po prirodi emotivni i često neracionalni, vrijednost svih finansijskih instrumenata oduvijek pretjerano raste ili pada.
Sa dolaskom finansijske krize i mnogo većim uplitanjem država i centralnih banaka u kretanja na berzama, došlo je do nove faze iracionalnosti finansijskih tržišta i naizgled paradoksalnih situacija. Odjednom su dobre vijesti tumačene kao loše, a loše vijesti kao dobre.
Na bilo kakvu vijest o popravljanju ekonomske situacije u SAD-u, dionice širom svijeta bi počele naglo da padaju jer su investitori smatrali da raste vjerovatnoća prestanka masovnog ubrizgavanja novca u finansijski sistem od strane američke centrane banke. U slučaju vijesti o pogoršanju ekonomske situacije, dionice bi počele naglo rasti jer su investitori smatrali da će centralna banka nastaviti da ubrizgava novac u finansijski sistem, te će to prije ili kasnije dovesti do većih prihoda kompanija što će opravdati rasti cijena dionica.
Posljednjih nekoliko nedjelja ponovno se događaju paradoksalna kretanja na mnogim tržištima.
Na valutnom tržištu američki dolar slabi, iako je američka ekonomija u osjetno boljem stanju nego ostale razvijene ekonomije. S druge strane euro jača, iako je eurozona i dalje u ozbiljnim problemima te je Evropska centralna banka najavila da postoji realna mogućnost da će na idućem sastanku guvernera donijeti oduku o dodatnom monetarnom popuštanju što tradicionalno loše utiče na valutu. Japanska centralna banka je nedavno, po prvi puta u istoriji i potpuno neočekivano, kamatne stope spustila ispod nule, što znači da je sada prinos na štednju u jenima još niži nego je bio. No čak ni ta odluka nije spriječila značajno jačanje jena u posljednje dvije nedjelje.
I na tržištu zlata se takođe događaju naizgled neuobičajeni pomaci. Jedan od najvažnijih razloga rasta cijene zlata je rast stope inflacije u najvažnijim ekonomijama na svijetu. Zadnjih mjeseci odluke i najave tri najveće i najvažnije centralne banke na svijetu (američke, evropske i japanske) ukazuju da je stopa inflacije mnogo niža nego se očekivalo, no cijena zlata je u samo mjesec dana porasla 12%.
Investitori na naftnom tržištu takođe su promijenili način razmišljanja. U posljednjih godinu dana su počeli potpuno da ignorišu ratne sukobe i političke napetosti na bliskom istoku, napetosti između Zapada i Rusije, te masovno otkazivanje važnih energetskih projekata koji bi mogli uzrokovati nestašicu nafte u bliskoj budućnosti, te i dalje prodaju naftu isključivo na temelju trenutnih zaliha koje se mogu preko noći značajno smanjiti.
Analitičari Admiral Marketsa smatraju da su trenutna kretanja na tržištima privremena anomalija nastala na temelju prevelike količine novca uložene na temelju neostvarenih očekivanja o nastavku stabilnog kretanja vrijednosti finansijskih instumenata u određenom smjeru. Čim je došlo do malog kretanja u neočekivanom smjeru, nastala je panika i došlo je do masovnog zatvaranja pozicija po cijeni lošojoj od planirane na što je dio investitora bio prisiljen radi smanjivanja rizika.
Tržišta će se vjerovatno, kao i inače, vrlo brzo vratiti u normalu. Investitori će se prije ili kasnije fokusirati na stvarnu situaciju u ekonomijama, te vjerovatno ponovno početi da kupuju američki dolar te prodaju euro i japanski jen, što će dovesti do jačanja dolara i slabljenja eura i jena. Cijena zlata bi trebala dodatno pasti ukoliko dođe do nastavka podizanja kamatnih stopa u SAD-u, dok bi cijena nafte trebala značajno da poraste sa sadašnjeg nivoa.
Postoje cijele strategije investiranja temeljene upravo na ulaganju u situacijima kada su tržišta neracionalna i ostvarivanju profita pri vraćanju tržišta u normalu, do čega u dugom roku uvijek dođe.
Poslovni dnevnik
