Evropska centralna banka (ECB) mogla bi svakom građaninu u eurozoni isplatiti po 1.300 eura ako se ne pronađe drugi način za poticanje inflacije, objavila je u četvrtak banka Nordea.
U ECB-u su se ogradili od ideje o isplati gotovine, poznatijoj kao ‘novac iz helikoptera’, nakon što je njihov glavni ekonomist kazao da teoretski gledano ta mogućnost nije isključena. U centralnoj monetarnoj instituciji eurozone već troše milijarde eura preko programa kvantitativnog ublažavanja kako bi podstakli rast i inflaciju.
“Trenutno se u upravnom vijeću ne raspravlja o ‘novcu iz helikoptera'”, kazao je u srijedu član izvršnog odbora Benoit Coeure. “Da budem iskren, mislim da se time ne bi postigao željeni efekt ako se ne bi uspostavio i određeni mehanizam podjele rizika s vladama, što bi se pak moglo pokazati problematičnim gledano iz perspektive prakse i zakona“.
U najjednostavnijoj bi verziji takvog programa središnje banke financirale poticajne programe vlada. Budući da mandat ECB-u ne dopušta tu mogućnost, u Nordei smatraju da bi središnja monetarna institucija mogla razmotriti mogućnost izravne isplate gotovine građanima 19 zemalja u zoni primjene zajedničke europske valute.
“Prije samo nekoliko godina činilo se da za ECB ne dolazi u obzir ni kupnja državnih obveznica u sklopu kvantitativnog ublažavanja monetarne politike”, podsjeća glavni analitičar Nordee za imovinu s fiksnim prinosima Jan Von Gerich. “Aktualno okruženje sve više pokazuje karakteristike koje sile centralne banke da pokušaju nešto novo“, dodao je.
Prema juče objavljenim procjenama evropske kancelarije potrošačke su cijene u martu ponovo pale na godišnem nivou, iako manje nego u mjesecu ranije, a ponovni pad cijena nafte prigušio je dugoročna očekivanja inflacije na rekordno niske nivoe, napominje Reuters.
Prema proračunima Nordee, banke sa sjedištem u Stockholmu koja posluje u nordijskoj i baltičkoj regiji, ECB bi sebi mogao priuštiti gubitak od 444 milijarde eura, što bi odgovaralo isplati po 1.300 eura svakom građaninu u eurozoni. Procjena se temelji na kapitalu koji vlade uplaćuju centralnim bankama i na dobiti koju one generišu držeći imovinu poput zlata.
“To je limit ako se odluče direktno ispisivati čekove građanima jer bi time de facto davali novac na neviđeno a to bi im nagrizalo kapital“, dodao je Von Gerich.
On smatra da bi ECB mogao učiniti više kada bi bio spreman da posluje s negativnim kapitalom, kao što su napravile pojedine centralne banke u zemljama u razvoju. No, to bi ugrozilo njegovu nezavisnost jer bi mu možda bila potrebna dokapitalizacija, napominje
