Čelnik ruske energetske kompanije Gazprom Aleksej Miller trebao bi danas da dođe u posjetu Hrvatskoj, tokom koje bi, kako se očekuje, trebao razgovarati s predsjednikom Republike Hrvatske Ivom Josipovićem i predsjednikom Vlade Zoranom Milanovićem.
Tokom tih susreta ruska i hrvatska strana trebale bi razgovarati o nizu energetskih tema, a one koje će se zasigurno naći na stolu su učestvovanje ruske strane u istraživanju i eksploataciji nafte gasa iz jadranskih i kontinentalnih ležišta u Hrvatskoj, plinovod Južni tok i budućnost Ine.
Te teme dobijaju na značaju u svjetlu zbivanja koja su obilježila energetiku u Hrvatskoj i Evropi zadnjih mjeseci. To su raspisivanje tendera za istraživanje i eksploataciju potencijalnih nalazišta nafte i plina u Jadranskom moru, sudbina projekta Južni te pokušaji hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a o načinu upravljanja Inom.
Hrvatska Vlada, a posebno Ministarstvo ekonomije na čelu s ministrom Ivanom Vrdoljakom, u posljednje vrijeme ističu kako Hrvatska zbog svoga položaja, mogućih problema s obezbjeđivanjem Evrope iz Rusije, ali i jasno oblikovane energetske politike, ima priliku da postane energetsko čvorište regije i jedna od bitnih ulaznih tačaka za obezbjeđivanje Evrope energentima.
Predstavnici Gazproma bili su u Agenciji za ugljikovodike, gdje su pregledali geološke podatke za Jadran, a očekuje se njihov interes i za podatke za kopneni dio Hrvatske.
U pogledu gasovoda Južni tok, Hrvatska je početkom prošle godine s Gazpromom potpisivanjem plana aktivnosti službeno otvorila mogućnost gradnje odvojka tog gasovoda koji u dopremanju ruskog gasa Evropi zaobilazi Ukrajinu, ali su stvari zapele jer nije osnovana zajednička kompanija koja bi realizovala taj projekt.
Uz to, Hrvatska, kad je riječ o Južnom toku, slijedi politiku EU-a prema kojoj je projekt protivzakonit jer bilateralni ugovori koje su države kojima prolazi Južni tok sklapale s Rusijom nisu u skladu s energetskim propisima EU-a.
Što se tiče Ine, u posljednje vrijeme se u svjetlu napora Vlade i mađarskog MOL-a o upravljanju Inom, u slučaju mogućnosti prodaje MOL-ova udjela u Ini kao mogući kupac spominjao Gazprom. No, isto tako, hrvatska je Vlada najavljivala izmjene Zakona o privatizaciji Ine prema kojima bi Vlada “kontrolisala” prodaju Ine kompanijama izvan EU-a.
Ruski Gazprom jedna je od najvećih svjetskih energetskih kompanija. U većinskom je vlasništvu države. Posjeduje najveće svjetske rezerve prirodnog gasa. S 13 posto globalne proizvodnje lider je među svjetskim kompanijama svoje vrste. Tijekom 2013. godine, Grupa Gazprom proizvela je 487,4 milijarde prostornih metara plina.
