Osjetljivost na probleme jedna je od kognitivnih sposobnosti koja se odnosi na sposobnost da osoba prepozna kada problem postoji ili je vjerovatno da će se pojaviti. Pojedinci s visokom osjetljivošću na probleme mogu brzo identifikovati probleme i sposobni su da predvide posljedice različitih smjerova djelovanja.
Te osobe su takođe često u stanju identifikujet potencijalne probleme prije nego što se pojave, što im omogućuje preduzimanje proaktivnih mjera kako bi spriječili njihovu pojavu. Uz to su i vješti u pronalaženju rješenja problema.
To je vještina koja u svakodnevnom poslu može uveliko pomoći liderima. Osjetljivost na probleme ključna je komponenta mnogih profesija i zanimanja, uključujući menadžere, odnosno osobe kojima je u opisu posla donošenje različitih odluka i rješavanje problema. To je i vrijedna sposobnost, kako u ličnom tako i u profesionalnom kontekstu, a pojedinci koji je razviju mogu biti uspješniji u svojim nastojanjima. Ili vidoviti?
Snaga podsvijesti
Vjerovatno nam se svima dogodilo da smo na nešto pomislili i to se dogodilo, od srećnih do nesrećnih stvari, situacija i događaja. Daje li nam podsvijest, uz opisanu osjetljivost na probleme, dodatnu mogućnost predviđanja nepredvidivog? Naravno da ne, vrijeme kristalnih kugli je odavno, na žalost, prošlost.
Ako upoređujemo osjetljivost na probleme i podsvijest, bitno je reći da se podsvijest odnosi na nejasne, neartikulisane misli, želje, motivacije i emocije koje se nalaze ispod svjesnog nivoa. Podsvjesni procesi su uglavnom automatski i nezavisni od volje osobe. Iako postoji povezanost između svjesnog i podsvjesnog uma, osjetljivost na probleme se uglavnom odnosi na svijest i kognitivne procese koji su povezani s brzim prepoznavanjem problema i potencijalnih problema. Podsvjesne misli i emocije mogu uticati na našu sposobnost prepoznavanja problema, ali nisu direktno povezane s osjetljivošću na probleme kao kognitivnom sposobnošću.
Međutim, ključno je da je osjetljivost na probleme mogućnost brzog prepoznavanja trenutnih i potencijalnih problema dok podsvjesni um može obraditi informacije i tražiti rješenja za probleme dok je svjesni um zauzet drugim zadacima ili aktivnostima. Kada se podsvjesni um fokusira na problem, može se dogoditi da se osoba odjednom sjeti nečega važnog ili nađe rješenje za problem koji je neko vrijeme bio nerješiv.
Na primjeri, ako osoba pokušava da riješi neki problem, ali ne uspijeva nakon dugog razmišljanja i pokušavanja, podsvjesni um može nastaviti da obrađuje informacije o problemu. Kada se osoba kasnije možda koncentrisati na nešto drugo ili se opusti, rješenje problema može iznenada “doći u svijest”.
Takođe, kada se osoba suoči s novom situacijom, može se nenadano sjetiti slične iz prošlosti koju je već doživjela i koja je povezana s trenutnom situacijom. Podsvjesni um može pomoći u povezivanju te informacije i omogućiti osobi da bolje razumije i donese odluku.
Dodatno, često ćemo neugodne informacije na neki način potiskivati, možda o njima i njihovim posljedicama ne želimo ni da razmišljamo. Međutim, ako (djelimično) možemo da kontrolišemo svjesni dio, s podsvjesnim to ne možemo. I opet će podsvjesni um nastaviti da obrađuje informacije o problemu, a onda nije daleko do toga kada će “neugodno rješenje” doći do svijesti. Drugim riječima, dogodilo se nešto ružno, nešto što nismo željeli. Ne, nismo predvidjeli neki nesrećan događaj, nego je podsvijest odlučila da nam “servira” ono čime se nismo htjeli baviti.
Podsvjesni um, dakle, može biti vrlo koristan u pronalaženju rješenja za probleme, čak i kada se čini da se svjesni um ne može nositi s tim.
Intuitivne odluke
Postoji i povezanost između intuicije i podsvijesti, jer se intuicija često smatra procesom donošenja odluka ili zaključaka koji se temelje na nekom unutrašnjem osjećaju ili instinktu, a ne na razmišljanju ili logici. Podsvjesni um često igra važnu ulogu u ovom procesu, jer se smatra da je intuicija produkt kombinacije svjesnog i nesvjesnog procesuiranja informacija. To je često nešto što osjećamo u “stomaku” ili u “srcu”, što ne možemo jasno da definišemo ili objasnimo.
Na primjer, osoba može da donese intuitivnu odluku na osnovu prethodnih iskustava i emocija, a da nije svjesna kako je došla do tog zaključka. Podsvjesno procesuiranje informacija može pomoći u stvaranju osjećaja ili instinkta koji mogu poslužiti kao osnova za intuiciju.
Međutim, smatra se da intuicija nije uvijek pouzdana, jer može biti rezultat sistemskih grešaka u našem mozgu (engl. cognitive bias). Bilo kako bilo, kada zbrojimo osjetljivost na probleme, podsvijest i intuiciju, čini se da čovjek može predviđati budućnost.
