Zlatne poluge i novčići pokazali su se dobrim čuvarima vrijednosti lične imovine u ekonomski stresnim vremenima.
Cijena zlata na svetskom tržištu je od početka januara porasla za gotovo pet odsto, i to nasuprot većini berzanskih indeksa širom svijeta koji su doživjeli pravi debakl.
Mnogi analitičari pribojavaju se kako bi potonuće vrijednosti akcija na svjetskim berzama mogao da bude znak nadolazeće globalne ekonomske krize.
Istovremeno, zlato se ponovo pokazalo dobrim čuvarom vrijednosti lične imovine u ekonomski stresnim vremenima. Cjenovni rast zlata čvrsto je sidro za mnoge investitore koji su ovaj plemeniti metal kupili prije nekoliko mjeseci.
Najtraženiji proizvodi
Pojačana potražnja za investicionim zlatom primjećuje se zadnjih nekoliko mjeseci i u Hrvatskoj. Naročito su tražene zlatne poluge od 250 grama, i to zbog izvrsnog odnosa cijene i mase. Riječ je o investicionom proizvodu koji je moguće kupiti za gotovinu, a dopušteno je i da se prenosi preko granice bez prijave.
Vrijednost zlatne poluge od 250 grama, naime, kreće se oko 8.300 eura, što je niže od maksimalnih 10.000 eura, koliko je građanima dozvoljeno da slobodno prenose iz države u državu.
Osim zlatnih poluga od 250 grama, često se kupuju i zlatne poluge od 1 unce (31,1 gram), koje su kompaktne i jednostavne za skladištenje. Njihova cijena se trenutno kreće nešto ispod 1.100 eura, što predstavlja prihvatljiv cjenovni prag za veliki broj kupaca.
Mali ulagači koji kupuju investiciono zlato u vrijednosti od nekoliko stotina eura po pravilu se odlučuju za kupovinu zlatnih poluga od 5 i 10 grama, ali i manjih zlatnih kovanica.
Prodaja zlata i srebra po evropskim standardima
Svaki bi pojedinac trebao barem dio svoje lične imovine da ima sačuvan u zlatnim i srebrnim polugama, odnosno, zlatnicima i srebrnjacima. Čak i u vremenima ekonomskog rasta i napretka, sasvim je prikladno barem pet odsto od ukupnog investicionog portfolija držati u plemenitim metalima.
A u vremenima neizvjesnosti kakve upravo proživljavamo, s mogućnošću izbijanja ratnih sukoba, nove izbjegličke krize, inflacije i privrednih problema, procenat lične imovine pretočene u zlato i srebro trebalo bi da se poveća na barem 20 posto, ako ne i više.
B92, Poslovni.hr
