Psiholozi emocionalnu inteligenciju povezuju sa sposobnošću čovjeka da gotovo uvjek održava svoju staloženost, da se sa optimizmom ili milošću izbori i sa teškim i neprijatnim situacijama, kao i da čini da se drugi osjećaju opušteno i smireno.
’Kontrola’ emocija, međutim, ne znači da emocije ne postoje, već da je nivo njihovog balansiranja toliko visok da je osoba u stanju da u pravom trenutku i na adekvatan način raspolaže svojim osjećanjima. Ova vrsta inteligencije posmatra se i kroz vještinu savladavanja impulsivnosti, napada bijesa i nervoze, negativnih emocija, ali i građenja samouvjerenosti i pozitivne slike o sebi.
Stručnjaci kažu da je sposobnost razumijevanja i upravljanja emocijama jedan od ključnih faktora za uspjeh: od donošenja svakodnevnih odluka do akademskih dostignuća, a neki nalažu da je čak i važnija od opšteg koeficijenta inteligencije. Psiholog Daniel Goleman sugeriše na postojanje pet komponenti kritičnih za emocionalnu inteligenciju, i kako poboljšati svoj način upravljanja osjećanjima.
Ovo je pet ključnih komponenti:
1. Samosvijest, ili sposobnost prepoznavanja i razumijevanja sopstvenih emocija. Osim samog prepoznavanja emocije, važno je biti svjestan efekata svojih postupaka, raspoloženja i emocija – kako utiču na druge? Za građenje samosvijesti neophodno je praćenje i identifikovanje različitih reakcija, jer vaša naglašena impulsivnost, nervoza ili akcija učinjena u afektu mogu značajno, a ponekad i trajno, ugroziti osobe sa kojima ste u svakodnevnom odnosu.
Oni koji su samosvjesni, u stanju su da prepoznaju svoje sposobnosti, ali i ograničenja, otvoreni su za nove informacije i iskustva, i uče iz interakcija sa drugim ljudima. Osim toga, imaju istančan smisao za humor, sigurni su u sebe i imaju realnu sliku o tome kako ih drugi doživljavaju. Potrudite se da budete samosvjesni, jer posljedice lošeg percipiranja sopstvenih emocija ili doživljaja drugih o vama, mogu negativno uticati na sve segmente vašeg života – bićete stalno nezadovoljni zarobljenik svojih emocija u ulozi ’žrtve’.
2. Samokontrola. Pored stanja svjesnosti svojih emocija i njihovih uticaja na druge, emocionalna inteligencija podrazumijeva i njihovo vođenje i ’uređivanje’. Ovo, svakako, ne znači ’zaključavanje’ i sputavanje emocija, već čekanje pravog trenutka, mesta i prilike da se one ispolje. Samokontrola se najkraće definiše kao adekvatno izražavanje osjećanja, a oni koji su u tome vješti, imaju tendenciju da budu fleksibilni i lako se prilagođavaju promjeni, dobri su u upravljanju konfliktom i otklanjanju napete i teške situacije.
Ukoliko prepoznajete da ne posjedujete ove vještine, vrijeme je da njihovo savladavanje postane dio vašeg svakodnevnog ponašanja i reagovanja, naročito ako želite da postignete velike poslovne rezultate. Vježbajte svoju smirenost: usavršite tehnike laganog disanja, pretvorite
3. Društvene vještine. Istinsko emocionalno razumijevanje se ne odnosi samo na shvatanje sopstvenih emocija, već i na komunikaciju sa drugima. Koliko ljudi poznajete, ili ste i sami bili u takvoj situaciji da vas nečiji neprijatan komentar na poslu iznervira, potrese, rasplače? Ako niste u stanju da se adekvatno izborite sa kritikom ili tenzijom na poslu, kao i u životu – u odnosu sa ljudima, pokazujete određen stepen nezrelog ponašanja i najveći problem pravite sebi, uništavajući svoje mentalno zdravlje.
Kada je riječ o ovom umjeću u poslovnom svijetu, ističu se menadžeri, kao neko kome je dobra interne i eksterna komunikacija glavna ’alatka’ za rad i postizanje uspešnih rezultata. Važne društvene sposobnosti uključuju i: aktivno slušanje, verbalne i neverbalne veštine komunikacije, liderstvo i uverljivost.
4. Empatija – bitan deo emocionalne inteligencije. Ne podrazumijeva samo shvatanje i usvajanje tuđih emocija, već i vaš odgovor drugima, na osnovu dobijenih informacija. Kada prepoznate da se neko osjeća tužno ili beznadežno, to utiče na vaš odgovor – vjerovatno ćete je/ga tretirati sa posebnom pažnjom i brigom, ili ćete uložiti napor da je/ga razveselite i utješite.
Empatija ’dozvoljava’ ljudima i da razumiju dinamiku moći koja često utiče na društvene veze, naročito na radnom mjestu, što je važno ako želite da procijenite ko poseduje moć u različitim odnosima, kako ta snaga utiče na ponašanje i osjećanja, kao i koje situacije su uzrokovane dinamikom moći. Ovo će vam olakšati snalaženje u svakodnevnim situacijama, što je razlog više da vježbate veštinu empatije. Probajte da ne ignorišete probleme drugih (ali ni da ih preuzimate na sebe), da ulepšate nekome dan jednom rečju ili postupkom, da ukažete pomoć kome je to potrebno i koliko ste u mogućnosti.
5. Motivacija. Emocionalno inteligentne ljude motivišu stvari koje su daleko izvan ’eksternih nagrada’, poput slave, novca, uvažavanja i priznanja. Umjesto toga, oni imaju strast da ispune svoje unutrašnje potrebe i ciljeve, što ih čini istinski srećnima, iznutra. Karakteriše ih konstantno postavljanje i postizanje ciljeva, preduzimanje akcije i preuzimanje inicijative, kao i traženje načina za bolji rad.
