Komunistička partija u Kini je proizvodnju čipova stavila na sam vrh prioriteta koji bi joj trebali osigurati okončanje zavisnosti od tehnologije ekonomskih suparnika.
Kako bi konačno ispunila neostvareni san da Kina postane suverena tehnološka velesila, vladajuća Komunistička partija počela je sve jače da pritiska diva e-trgovine Alibabu da se upusti u skup posao dizajniranja vlastitih čipova.
Ako Kina uspije u svojoj nameri, to bi moglo dovesti do usporavanja globalne inovacije i globalne trgovine te u završnici svijet učiniti siromašnijim, upozoravaju politički stručnjaci.
U novembru ove godine, kineska kompanija internet trgovine Alibaba otkrila je novi procesor za informatiku u oblaku. Čip Yitian 710 biće ugrađen u nove veb servere, a posebno je osmišljen za rad s aplikacijama koje koriste vještačku inteligenciju i upravljaju skladištenjem podataka. U Alibabi su se fokusirali na dizajniranje procesora Yitian 710, dok su proizvodnju prepustili spoljnim dobavljačima.
Razvoju poluprovodnika pridružili su se i kineski tehnološki div Tencent, čije poslovanje između ostalog obuhvata društvene mreže i videoigre te kineski proizvođač pametnih mobilnih telefona Xiaomi. Oni su se obavezali na ulaganje od nekoliko milijardi dolara kako bi ostvarili plan stvaranja računarske tehnologije, čiste energije i drugih tehnologija koje bi Kini trebali doneti ogromno bogatstvo i globalni uticaj.
Čipovi u svim aparatima koje koristimo
Čipovi igraju sve važniju ulogu u proizvodima od pametnih telefona i automobila do medicinskih uređaja i kućnih aparata. Nestašica čipova uzrokovana pandemijom u više navrata je zaustavila proizvodnju automobila i dovela do nedostatka zaliha potrošačke elektronike.
Kineska komunistička partija je proizvodnju čipova stavila na sam vrh prioriteta koji bi trebalo da joj osiguraju okončanje zavisnosti od tehnologije iz SAD-a, Japana i drugih dobavljača koje Peking vidi kao potencijalne ekonomske suparnike.
“Samopouzdanje je temelj kineske nacije”, izjavio je kineski predsjednik Xi Jinping u govoru objavljenom u martu te je pozvao Kinu da postane “tehnološka supersila” kako bi zaštitila “nacionalnu ekonomsku sigurnost”.
“Moramo nastojati postati glavni svjetski centar nauke i vrhunac inovacija”, dodao je Xi.
Peking je za sada usamljen u ideji tehnološke nezavisnosti, a postoji sve veće šanse da juri prema velikom razočaranju. Naime, analitičari i ekonomisti smatraju kako, čak i uz velika državna ulaganja, proizvođači čipova i druge kompanije teško će se takmičiti ako se odvoje od globalnih dobavljača naprednih komponenti i tehnologije.
Ako bi se svijet podijelio na tržišta s nekompatibilnim standardima i proizvodima, delovi proizvedeni u SAD-u ili u Evropi možda neće raditi u kineskim računarima ili automobilima.
“Proizvođači pametnih telefona koji imaju jedan dominantni globalni operativni sistem i dva mrežna standarda možda će morati napraviti jedinstvene verzije za različita tržišta. To bi moglo usporiti razvoj”, upozoravaju stručnjaci.
Uvoz čipova u Kinu vredan 300 milijardi dolara
Vašington i Peking moraju “izbjeći da se svijet razdvoji”, rekao je glavni sekretar UN-a Antonio Guterres za Associated Press u septembru.
Kina za sada još uvjek u velikoj meri zavisi od uvoznih čipovima. Kineske fabrike sklapaju pametne telefone i tablete, ali su im potrebne komponente iz SAD-a, Evrope, Japana, Tajvana i Južne Koreje. Čipovi predstavljaju najveći uvoz u Kinu, ispred sirove nafte, s više od 300 milijardi dolara prošle godine.
Kineska užurbanost oko proizvodnje čipova počela je nakon što je Huawei, prvi kineski globalni tehnološki brend, izgubio pristup američkim čipovima i drugoj tehnologiji 2018. zbog sankcija koje je uvela Bijela kuća. Američki funkcioneri tvrde da Huawei predstavlja sigurnosni rizik i da pomaže Kineskoj komunističkoj partiji u špijuniranju. Kompanija poriče sve optužbe.
Analitičari pak vjeruju da je Huawei blizu tome da dostigne Intel, Samsung i Arm u dizajniranju čipova vrhunskih kvaliteta za pametne telefone. No, kada je riječ o njihovoj izradi, kineske livnice zaostaju i do desetak godina za liderima u industriji, poput tajvanske kompanije TSMC, koja proizvodi čipove za Apple i druge globalne brendove.
Kina ulaže 150 milijardi dolara u čipove
Kina “značajno zaostaje” u alatima, materijalima i proizvodnoj tehnologiji, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Udruženja poluprovodničke industrije. Pekinški budžet za razvoj industrije čipova od 2014. do 2030. iznosi 150 milijardi dolara. Poređenja radi, TMSC planira da potroši 100 milijardi dolara u sledeće tri godine na istraživanje i proizvodnju čipova.
Peking navodno podstiče proizvođače pametnih telefona i druge proizvođače da koriste dobavljače unutar Kine, čak i ako koštaju više, ali funkcioneri poriču da se Kina želi odvojiti od globalne industrije.
Vašington je prošle godine pojačao pritisak na Huawei zabranivši globalnim livnicama da koriste američku tehnologiju za proizvodnju čipova. Američki dobavljači mogu prodavati čipove Huaweiju, ali ne i za “5G” pametne telefone sljedeće generacije. EU je rekla da će preispitati strana ulaganja nakon pritužbi da Kina narušava evropsko tehnološko vođstvo kupovinom nemačkog proizvođača robota Kuka.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nedavno je govoreći u Evropskom parlamentu najavila da Komisija radi na izradi evropskog zakona o čipovima. Evroparlamentarci su izrazili želju da buduća industrijska strategija EU-a pomogne preduzećima u prevladavanju posljedica koronakrize i suočavanju s digitalnom i ekološkom tranzicijom te se u rezoluciji usvojenoj 25. novembra pozvali Komisiju da revidira svoj predlog nove industrijske strategije iz marta 2020.
Izvor: BIZLife
