Jasno je da od ozbiljnog kažnjavanja Mađarske prema članku 7 Lisabonskog ugovora neće biti ništa jer će to, ako niko drugi, blokirati Poljska, i sama suočena s istom prijetnjom. No uprkos tome Viktor Orbán i njegova vlada politički su osuđeni u Evropskom parlamentu zbog kršenja prava i sloboda koje čine temelje Evropske unije, a Mađarska je pod njegovim vodstvom deklarisana kao “neliberalna demokratija”. IStovremeno, ta zemlja upravo zbog pogodnosti svojeg članstva u EU, državnih podsticaja koje izdašno dijeli i poreza na dobit koji je spustila na devet posto (najniži u EU) opet počinje da uživa u dotoku direktnih stranih investicija.
Višegodišnje političko kretanje Mađarske po autokratskoj stranputici, gušenje slobode medija i sudstva, antiimigracijska politika i obrana hrišćanstva kao državni cilj tako ekonomski nije evidentirano kao problem, a Vlada to koristi za svoj PR. Mađarska u drugom kvartalu ove godine bilježi ekonomski rast od gotovo pet posto, a kompanije joj stižu doslovce u karavani iako je na listi Doing Business pala s 41. na 48. mjesto u 2018. te u Evropskoj komisiji upozoravaju na rast korupcije.
Ministar spoljnih poslova i trgovine Péter Szijjártó trči od jednog fabričkog kamena temeljca do drugog (kad nema pravog, kaže da je u pitanju “digitalni kamen temeljac”, ma što to značilo), rukuje se i drži govore o snazi ekonomije i tome koliko će stotina radnih mjesta biti otvoreno. Doslovce tvrdi da su “međunarodne kompanije Mađarskoj dale glas o povjerenju”.
Impresivne brojke
Prošle nedjelje prilikom otvaranja Fordova servisnog centra u Budimpešti zbrojio je da je u 2017. godini vrijednost proizvodnje automobilske industrije u Mađarskoj dosegla 24,6 milijardi eura, a u prvih šest mjeseci ove godine već su premašili 13,8 milijardi eura. Većina toga realizovana je zahvaljujući njemačkim ulagačima; procjenjuje se da oni u Mađarskoj zapošljavaju oko 300 hiljada radnika u 6000 hiljada preduzeća.
Dok se Orbán u Evropskom parlamentu mrštio jer mu ne odgovara postojeći odnos snaga i poredak na Starom kontinentu te traži saveznike da EU modelira po svojoj mjeri, Péter Szijjártó kod kuće je likovao. “Modernu industrijsku revoluciju vodi automobilska industrija, a Mađarska može reći da joj automobilska industrija osigurava kičmu ekonomije”, rekao je n otvarajući u Miskolcu fabriku Spinto Hungary za koju je Vlada dala bespovratnu potporu od 7,5 milijuna eura, polovinu ulaganja. Većina proizvodnje iz fabrike bit će za izvoz, a do 2020. očekuju prihod od oko 20 miliona eura.
Usput je Szijjártó podsjetio da je Mercedes-Benz počeo graditi drugu fabriku u Kecskemétu (milijarda eura ulaganja, 2500 radnih mjesta, proizvodnja bi trebala početi 2020.), Audi će u u Győru proizvoditi i električne automobile, a BMW priprema ulaganje od milijardu eura u Debrecenu, gdje će zaposliti 1000 radnika u prvoj evropskoj fabrici koju gradi u posljednjih 20 godina. O tom se ulaganju BMW-a, pisao je austrijski Der Standard, dugo i tiho pregovaralo sve do ovoga ljeta.
Strani biznismeni i Orbánova vlada, uprkos ne baš dobrom rangiranju Svjetske banke i Evropske komisije, sada efikasno sarađuju, to je prilično čvrst brak. Kako je ljetos rekao direktor Mercedes-Benz Manufacturing Hungary Limited Christian Wolff, “u Kecskemétu su nam ponudili dom i mi se ovdje zaista osjećamo kao kod kuće”. Osjećaju dobrodošlice sigurno je pomoglo i 37,5 miliona eura koje im bespovratno daje mađarska Vlada, kao izravnu investicionu potporu, a što još ide povrh toga, bilo bi zanimljivo znati, no nije otkriveno. Mađari su razvili mrežu mamaca pa se intenzitet potpora za investicije može kretati i do 50 posto, kako se recimo hvale u drugom po veličini mađarskom gradu Debrecenu, na sjeveroistoku zemlje, koji se zadnjih godina probudio i privukao silne investicije iz Bavarske.
Saradnja za saradnjom
Izazvalo je to jedan pomalo tužan članak u novinama Mittelbayerische iz Regensburga. “Išlo je brzo. Prvi Krones, zatim Continental, a onda BMW – u kratkom razdoblju tri globalne kompanije s jakim vezama u istočnoj Bavarskoj najavile su posljednjih mjeseci kako grade nove fabrike u istočnoevropskoj provinciji. FAG Schaeffler i ThyssenKrupp već su stigli u Debrecen”, piše autor u Mittelbayerische.
Turistički zanimljiv kraj, poznat i po ukusnim kobasicama, postaje novo tehnološko središte sa univerzitetom i školama koje izbacuju potreban kadar. Novinar konstatuje kako su država i grad pred strane kompanije prostrle crveni tepih, ali o finansijskim detaljima tih aranžmana one nerado govore.
Na primjeru proizvođača autodijelova Continentala, koji će početi s izgradnjom pogona, to izgleda ovako: uložiće u Debrecenu 100 miliona eura, otvoriti 450 radnih mjesta, a državni grant biće 34 miliona eura. To je sedmi mađarski grad u koji su se uselili, a ukupno tamo zapošljavaju 6000 radnika. Najezda automobilskih kompanija dovela je do toga da sektor čini skoro 30 posto mađarske industrijske proizvodnje i zapošljava 180 hiljada radnika. Ocjenjujući to kao uspjeh, analitičari upozoravaju da to zemlju čini i prilično zavisnom od budućnosti automobilske industrije te trgovinskog rata koji raspiruje SAD.
Osim stranih ulaganja, Orbánova Vlada izdašno i ne baš transparentno koristi još jedan važan izvor. “Zapravo, EU drži Orbána na vlasti”, rekao je za Bloomberg jedan domaći fond menadžer, u tekstu pod naslovom “Orbánov ekonomski model je Trumpov san”. Kad neko primijeti da bi zbog kršenja evropskih političkih normi taj ventil trebalo pritvoriti, ministar Péter Szijjártó bijesno odgovara da oni nisu kolonija niti se s njima tako može razgovarati jer Mađarska koristi taj novac na temelju sporazuma i otvaranja vlastitog tržišta stranim kompanijama. Svakako, s Mađarskom se zbog nepravilnosti oko EU fondova često bavi OLAF, evropska kancelarija za borbu protiv prevara. Ni to, međutim, ne plaši šefove stranih kompanija. Dok smo završavali ovaj tekst, upravo je na internet stranici mađarske Vlade osvanula vijest da je potpisan sporazum o strateškoj saradnji sa švajcarskom Rehau grupom koja će investirati 123 miliona eura, a Vlada njoj dati 21,8 miliona eura. Dosad su Mađari potpisali 78 sporazuma o strateškoj saradnji s kompanijama.
Tekst je preuzet iz štampanog izdanja Globusa
Izvor: Jutarnji.hr
