Tržište kriptovaluta doživjelo je krah, htjeli to kriptoinvestitori sami sebi priznati ili ne. Pad vrijednosti od 25 odsto, 33 odsto i 45 odsto u manje od mjesec dana, zavisno o kojoj kriptovaluti se radi, ne može se opravdati nikakvom “sistemskim oscilacijama”.

Krah je jedini ispravan naziv za ovoliki pad u kratkom vremenu

Svaka imovina koja izgubi toliko puno vrijednosti toliko brzo doživjela je krah, bilo da se radi o dionicama, obveznicama, sirovinama ili kriptovalutama. Termin “korekcija” nije dovoljan da opravda toliki pad vrijednosti u tako kratkom roku, pogotovo zato što se dobar dio toga pada dogodio u svega par dana, piše index.hr.

Prazni su argumenti onih koji tvrde da se pad cijene bitkoina s 47.000 dolara, s kojom je završio 2021. godinu, na trenutnih manje od 34.000 dolara (u trenutku pisanja ovog teksta), ne može nazvati krahom. To što je vrijednost prije pet godina bila ispod 10.000 dolara malo znači onima koji su ga kupili pri cijenama od 40.000 do 60.000 dolara, kolikim se rasponom trgovalo zadnjih pola godine.

Oni su izgubili na svojoj investiciji i pitanje je samo hoće li paničariti i prodati ili će se nadati oporavku cijene. U prvom slučaju prihvataju dosadašnji gubitak, ali spašavaju ostatak investicije, a u drugome čekaju bolja vremena i rast cijene, ali s rizikom da se cijena neće oporaviti ili neće oporaviti dovoljno da im nadoknadi gubitak.

Jako nestabilno tržište

Činjenica je da vrijednost kriptovaluta jako oscilira tokom vremena. Ta oscilacija stvara prilike onima koji pomnije prate zbivanja da ih iskoriste i kupovinom pri padu cijene lijepo zarade kada se cijena oporavi. No sama činjenica da su ova tržišta oscilirala ne znači da oštri pad cijene u kratkom periodu nije krah, kao i na svim drugim tržištima.

Zbog same oscilacije tržišta ti krahovi su puno češći i oni koji duže posmatraju to tržište su na to navikli, čak to i očekuju. Oni koji profesionalno trguju čak i priželjkuju takve padove jer mogu više zaraditi kasnije kada se cijena oporavi. Izmjena ciklusa rasta, vrhunca, pada i dna sastavni je dio svih tržišta, samo što su na tržištu kriptovaluta ti ciklusi izraženiji.

To ne znači da oštar pad cijena, kakav se viđa na tržištu kriptovaluta od početka godine, nije krah. Takve stvari se događaju na svim tržištima, samo puno češće na tržištu kriptovaluta zbog njegove prirode. Sasvim je moguće da oporavak bude podjednako snažan i brz kao što je bio krah.

Juče u 13 sati Bitkoin je pao na nešto malo više od 33.000 dolara. To je bio najniži nivo u zadnjih nekoliko mjeseci. No, posljednjih nekoliko sati značajno se oporavlja te je skočio na preko 36.000 dolara.

Kriptovalute su se dobro integrisale

Više je razloga za pad cijena, što je dobra vijest. To znači da su se kriptovalute toliko povezale s ostatkom ekonomije, finansijskim tržištima, da vijesti o ekonomskoj situaciji utiču na njihovu cijenu.

I kriptovalute zaista jesu postale uobičajeni dio portfelja velikih investitora, a već otprije postoji povezanost između fundamenta na finansijskim tržištima i kretanja cijena na kriptotržištu. Kriptovalute su sve manje špekulacija, a sve više investicija povezana sa “stvarnosti”.

Jedan od najvećih investitora, Voren Bafet jednom je rekao da su špekulacije kao pornografija, pri čemu je mislio na to da ih ne možete definisati, ali znate da su tu kada ih vidite. Mnogi su tvrdili (i još tvrde) da su kriptovalute isključivo špekulacija, ali povezivanje s finansijskim tržištima i ostatkom ekonomije znači da je to sve manje istina.

Ovaj krah je ipak dokaz da kriptotržištima predstoji dug put prema smanjivanju oscilacijama i špekulativnosti da bi se mogla smatrati ravnomjernima starim tržištima.

Slom je dio širih ekonomskih kretanja

Tako je jedan od razloga za pad cijena uopšteno kretanje svjetske ekonomije, koje se oporavlja sporije nego što se to očekivalo krajem 2021. Razlog tog sporijeg oporavka je omikron, koji je uveo novu nesigurnost, a države su reagovale tako da su uvele nove mjere za suzbijanje širenja najnovije varijante covida-19, što je usporilo oporavak ekonomija.

Treba naglasiti da nije samo kriptotržište u padu. Berze širom svijeta su u crvenom od početka godine. Indeks Dow Jones (indeks cijene dionica trideset najvažnijih kompanija u SAD-u) je u padu više od 10 odsto od početka godine, kao i ostali berzanski indeksi (S&P 500, Nasdaq). Slična situacija je na svim berzama u svijetu. Ali ti gubici su mali u odnosu na pad na kriptotržištu.

Što je sve uticalo na strahoviti pad

Neki povezuju krah cijena kriptovaluta s tenzijama u Ukrajini. Naime, smatra se da se u trenucima velike nesigurnosti u svijetu, što kriza u Ukrajini svakako jeste, investitori povlače iz visokorizičnih ulaganja. I berze su u padu, a trend bijega od rizičnih ulaganja je posebno pogodio kriptotržišta, koja su inherentno visokorizična.

Najave dodatnih regulacija kriptotržišta u SAD-u, koje najavljuje Bajdenova administracija, ali i čelnik FED-a Jerome Powell, dodatan su razlog za pad cijena. Najavljeno je zaustavljanje zločina povezanih s kriptovalutama, izbjegavanja poreza preko kriptovaluta, regulisanje kriptovaluta koje su vezane za vrijednost neke druge imovine kao što je zlato (tzv. stabilne valute) i bolje nadgledanje investicija preko kriptovaluta. I u istoriji je tržište negativno reagovalo na bilo kakve državne zabrane ili najave regulisanja, pri čemu sada takve najave dolaze s ostali lošim vijestima.

Američka centralna banka slaže klopku za kriptovalute?

Američki FED je najavio i podizanja referentne kamatne stope ove godine, čak u četiri navrata, u sklopu borbe protiv inflacije. To je uvod u kraj ere jeftinog novca, u kojoj su kamate na kredite u bankama na istorijsko niskim stopama, a kamate na štednju praktično nepostojeće. Skuplje zaduživanje usporava ekonomija, na što negativno reaguju prvo deonička tržišta, a po novom izgleda i kriptotržišta.

Prije nekoliko dana je centralna banka Rusije najavila potpunu zabranu rudarenja i posjedovanja kriptovaluta, pozivajući se na prijetnju finansijskoj stabilnosti, blagostanje građana i monetarni suverenitet. Kina ih je još prošle godine zabranila.

Neizvjesnost se nastavlja

Opšte stanje je još uvijek nestabilno. U Salvadoru je bitkoin uveden kao legalna valuta plaćanja na inicijativu predsjednika Nayiba Bukelea. Od tada ta država kupuje bitkoine, a prema zadnjih informacijama, kupila je otprilike 1800 bitkoina. Kako cijena zadnjih mjeseci pada, to se pokazalo kao jako loša investicija zbog koje mnogi pozivaju na ostavku predsjednika Bukelea.

Kriptoinvestitori još uvijek tvrde da se radi samo o korekciji i da će se cijena brzo oporaviti, a do kraja godine biti iznad 100.000 dolara. To je možda i tačno, ali činjenica ostaje da se trenutno rasprodaje, a tržište je u stanju kraha.

Tvorac bitkoina je još uvijek nepoznat i znamo ga samo po pseudonimu Satoshi Nakamoto, iza kojeg možda stoji i više osoba. Ideja bitkoina je stvorena još 2008., a onaj ko je osmislio bi danas bio među 20 najbogatijih ljudi na planeti.

Teško je prognozirati kako će se stvari dalje odvijati, tj. koliko će trebati cijeni da se oporavi do prethodnih nivoa i bar nadoknadi gubitke od početka godine, kada je cijena jednog bitkoina bila oko 47.000 dolara. Puno je nepoznanica, a glavno pitanje je što će se dogoditi kada se izrudari sav bitkoin jer je, za razliku od većine drugih kriptovaluta, njegova količina ograničena na 21 milion, od čega je već izrudareno oko 19 miliona.

Sva tržišta očekuju neizvjesni dani, pogotovo tržište kriptovaluta.

(Index)