Američki investitor Voren Bafet (94) prodao je juče 982 miliona dolara vrijedne akcije kompanije „Bank of America Corp“ (BofA), čime je nastavio da smanjuje udeo u drugoj najvećoj banci u SAD.

Takođe, njegova kompanija „Berkshire Hathaway“ je u srijedu dostigla tržišnu kapitalizaciju od bilion dolara, što do sada nije pošlo za rukom nijednoj netehnološkoj kompaniji u SAD.

Tokom 2024. dionice ovog konglomerata porasle su više od 28 odsto, dok je poređenja radi dobitak od S&P 500 indeksa, koji se često koristi kao reper, bio 18 odsto.

„Berkshire“ je krenuo da kupuje BofA akcije 2011. godine, nakon globalne finansijske krize 2008. kada su mnogi investitori bili zabrinuti za likvidnost bankarske industrije. Zatim je investirao preko tzv. konvertibilnih preferencijalnih akcija, koje su nalik obveznicama, ali se mogu konvertovati u obične akcije po višoj cijeni u budućnosti. U 2017. Bafet je iskoristio opciju koja je došla sa povlašćenim akcijama za kupovinu običnih akcija, pa je čak dodao još običnih akcija nakon toga.

Kada je u julu Bafet krenuo da prodaje akcije BofA, to je bilo donekle iznenađujuće jer on ima običaj da ih drži tokom dužeg vremenskog perioda. Uz to, on je do sada favorizovao te akcije, zadržavajući ih čak i kada je prodavao praktično sve druge između 2020. i početka 2023. godine.

Iako se Bafet nije oglašavao povodom prodaje akcija američke banke, još prošlog mjeseca se pojavilo nekoliko spekulacija o tome šta bi mogli biti uzroci.

1. Moguće je da Bafet želi da nagomila novac za nasljednike

Iako najpoznatiji investitor na svijetu i dalje djeluje aktivno i oštroumno, bliži se 100. godini, a na jednom sastanku svoje firme u maju pomenuo je da se osjeća dobro, ali da „Berkshire Hathaway“ nije daleko od nove uprave.

„Vidjećemo kako će sljedeća uprava igrati igru u Berkshire-u, na sreću nećete previše dugo čekati na to. Osjećam se dobro, ali znam malo o aktuarskim stolovima“, kazao je on tada.

Iako je Bafet govorio kako je velika akumulacija novca u Berkshire-u rezultat toga što nije našao ništa dobro da uradi sa njim, moguće je da je on namijenjen njegovim nasljednicima kako bi imali veliku fleksibilnost poslije njega. Ako bi novac te firme bio vezan za investicije koje bi Bafet napravio na kraju svog života, to bi ograničilo opcije za njegove nasljednike. Takođe, oni bi možda oklijevali da se povuku iz investicija koje je Bafet napravio.

U prvom kvartalu ove godine, Bafet je takođe prodao priličan broj svog najvećeg udjela u akcijama Apple-a smanjivši ga za 13 odsto. Berkshire sada može da zaradi ulaganjem u kratkoročne tromjesečne obveznice Feda bez rizika koje donose 5,333 odsto što je mnogo više od trenutnih prinosa od dividendi BofA od 2,24 odsto.

2.Moguće je da će skočiti korporativni porezi u SAD.

Još jedan razlog zbog kojeg Bafet možda gomila novac pojavio se na majskom sastanku akcionara. Kada je govorio o svojoj nedavnoj prodaji akcija „Apple-a“, on je rekao da su porezi veliki faktor.

„Skoro svi koje poznajem obraćaju mnogo više pažnje na neplaćanje poreza nego što mislim da bi trebalo. Nemamo ništa protiv da plaćamo porez u Berkshire-u, a plaćamo federalnu stopu od 21 odsto na dobitke koje ostvarujemo u Apple-u i ta stopa je bila 35 odsto ne tako davno, a bila je 52 odsto u prošlosti kada sam operisao… Ni najmanje mi ne smeta da napišem taj ček i stvarno se nadam da uz sve ono što je Amerika učinila za sve vas, ne bi trebalo da vam smeta što to radimo. Ako ja to radim sa 21 odsto, a kasnije ćemo to raditi u mnogo većem procentu, mislim da vam zapravo neće smetati što smo ove godine prodali malo Apple-a“, kazao je Bafet tada.

Ovdje on misli na stopu korporativnog poreza koju američka vlada određuje na profit korporacija. Ta stopa je smanjena sa 35 na 21 odsto kao dio Zakona o smanjenju poreza i zapošljavanju iz 2017. Ta smanjenja poreza, međutim, trebalo bi da isteknu sljedeće godine i da se vrate na stare stope, osim ako Kongres ne interveniše. Pošto je ishod predsjedničkih izbora u novembru još uvijek neizvjestan, Bafet možda predupređuje to što će „Apple“ platiti višu poresku stopu.

3. Bafet je možda prosto razočaran učinkom BofA

Postoji i mogućnost da Bafet više nije oduševljen učinkom „Bank of America“, barem toliko da ne želi da mu to bude tako veliki dio portfolija.

Velike banke, uključujući BofA, imaju donekle konkurentsku prednost jer mogu da naplate nižu stopu depozita od drugih. Ovo je uglavnom zaštitilo profite BofA od obrnute krive prinosa koju su druge korporacije iskusile u poslednjih nekoliko godina.

Međutim, čak je i Bank of America zabilježila pad svog neto prihoda od kamata u posljednjem tromjesečju, pošto su njeni troškovi depozita porasli kako su klijenti prebacivali novac u štednju sa visokim fiksnim kamatnim stopama ili u druge banke sa boljim stopama. Cijena toga što je jedna od banaka koje su „prevelike da bi propale“, BofA podleže strogim propisima, koji koče rast.

Pored toga, Bafet može da vjeruje da je „Bank of America“ donijela lošu odluku sa svojim zalihama novca prije nekoliko godina ulažući ih u dugoročne hartije od vrijednosti iza kojih stoje hipoteke, a koje je osigurala država, kada su kamatne stope bile veoma niske.

Wall Street Journal: Možda je sada vrijeme da se kupe akcije BofA.

Analiza Wall Street Journala je poprilično optimistična i čak se predlaže kupovina akcija BofA, nasuprot Bafetovom potezu.

Navodi se da je tokom proteklog mjeseca, „Bank of America“ podbacila u odnosu na indeks KBV Nasdak bankarski indeks, zabilježivši pad od oko 5 odsto, u odnosu na otprilike 1,5 odsto pada tog indeksa. S obzirom na Bafetov dosadašnji rezime, teško je kriviti nekoga ko bi želio da ga slijedi u trgovini, piše WSJ.

Međutim, navodi se da su „Berkshire-ovi“ motivi nejasni, a da je od sredine avgusta i dalje držao otprilike 12 odsto akcija BofA, prema podacima „Dow Jones-a“. Takođe je već zaradio milijarde dolara na toj investiciji.

Ono što je bilo dobro za „Berkshire“ u vremenskom rasponu većem od decenije nije nužno ono što bi moglo da „upali“ drugim investitorima u narednim kvartalima. Zapravo, kako smatra WSJ, detaljna analiza „Bank of America“ sugeriše da bi, za sada, ovi nedavni potezi zapravo mogli da ojačaju poziciju banke kao jedne od jačih opklada među zajmodavcima u bližoj budućnosti.

Kada je riječ o strahovima od recesije koji bi povremeno prepadali tržište u posljednje vrijeme, „Bank of America“ bi mogla biti među zajmodavcima koji su bolje pozicionirani za takav scenario. Naime, navodi se da u najnovijem „stres testu“ Federalnih rezervi (Fed) na ozbiljnu ekonomsku krizu, kreditni gubici BofA bili 5,5 odsto prosječnog stanja, što je znatno ispod prosjeka od 7,1 odsto u 31 velikoj banci koja je ispitana.

Duboka recesija ostaje malo vjerovatan scenario u ovom trenutku, navodi se u tekstu američkog lista. Ono što je gotovo sigurno, jeste da je Fed spreman da počne da smanjuje kamatne stope, što će umanjiti dio kamata mnogih banaka. Krediti čija je cijena niža od referentnih stopa počinju da donose bankama manji prihod od kamata, dok se cijene depozita sporije prilagođavaju.

„Bank of America“ nije izuzetak, pa, ako bi Fed smanjio kamate za tri četvrtine poena prije kraja godine, banka očekuje da će njen kvartalni neto prihod od kamata biti manji za otprilike 225 miliona dolara u četvrtom kvartalu u odnosu na drugi kvartal.

Međutim, „Bank of America“ ima neke jake mogućnosti za kompenzaciju. Kao prvo, ogroman portfelj obveznica, koji je bio bolna tačka kod nekih investitora iz prošle godine, pretvara se u potencijalnu prednost, relativno gledano, kako se stope smanjuju.

Ne samo da će te starije obveznice sa niskim prinosom vjerovatno dobiti na vrijednosti, već će i velik broj hartija od vrijednosti koje dospijevaju svakog kvartala nastaviti da obezbjeđuju značajno povećanje neto prihoda od kamata sljedeće godine, pošto se taj novac preraspoređuje po sadašnjim prinosima.

Ako se tome pridoda kontinuirano dospijevanje kredita sa fiksnom kamatnom stopom, kao što su auto-krediti i hipoteke na kuće, to će pokriti uticaj smanjenja kamatnih stopa povećanjem neto prihoda od kamata sa otprilike 300 miliona dolara više u četvrtom kvartalu u odnosu na drugi, prema projekcijama banke.

Izvor: Wall Street Journal/Euronews.rs