Kako je pokazao izvještaj istraživačke grupe za nadgledanje poreza Evropske unije (EU Tax Observatory), pri Pariskoj visokoj školi ekonomije, ako se naplati ovih 250 milijardi dolara poreza, ta suma bi bila ekvivalentna samo dva odsto od gotovo 13 biliona dolara bogatstva u vlasništvu 2.700 milijardera širom svijeta.

Trenutno milijarderi efektivno plaćaju daleko manji lični porez od drugih poreskih obveznika sa skromnijim sredstvima jer mogu da manipulišu svojim bogatstvom i lažnim kompanijama koje ih štite od poreza na dohodak, navodi grupa u svom Izvještaju o utaji poreza za 2024. godinu.

“Prema našem mišljenju, ovo je teško opravdati. Ova situacija je prijetnja za održivost poreskih sistema i društvenu prihvatljivost oporezivanja”, rekao je novinarima direktor istraživačke grupe Gabrijel Zukman, prenosi CNN.

Procjenjuje se da je lični porez milijardera u Sjedinjenim Američkim Državama blizu 0,5 odsto i čak nula u Francuskoj sa inače visokim porezima, procijenila je Opservatorija.

Najbogatiji da snose više odgovornosti

Rastuća nejednakost u bogatstvu u nekim zemljama podstiče pozive najbogatijim građanima da snose veći poreski teret jer se javne finansije bore da se izbore sa starenjem stanovništva, ogromnim finansijskim potrebama za energetsku tranziciju i dugom koji je narastao tokom pandemije korona virusa.

Budžet američkog predsjednika Džoa Bajdena za 2024. uključivao je planove za minimalni porez od 25 odsto za 0,01 odsto najbogatijih, ali je taj predlog od tada pao po strani zakonodavaca u Vašingtonu koji su zaokupljeni raznim drugim prednjama.

Iako bi koordinisani međunarodni pritisak na oporezivanje milijardera mogao da potraje godinama, Opservatorija je ukazala na uspjeh koji su vlade imale u svemu osim ukidanja bankarske povjerljivosti i smanjenja mogućnosti multinacionalnih kompanija da prebace profit u zemlje sa niskim porezima.

Pokretanje automatskog dijeljenja informacija o računima 2018. smanjilo je količinu bogatstva u ofšor poreskim rajevima, procijenila je opservatorija.

Prema sporazumu iz 2021. između 140 zemalja plan je da se od sledeće godine ograniči mogućnost multinacionalnih kompanija da smanje namete tako što će knjižiti profit u zemljama sa niskim porezom tako što će postaviti globalni donji prag od 15 odsto za korporativno oporezivanje.

“Nešto što je mnogo ljudi mislilo da je bilo nemoguće, sada znamo da se zaista može uraditi. Logičan sljedeći korak je da se ta logika primijeni na milijardere, a ne samo na multinacionalne kompanije”, rekao je Zukman.

I dalje postoje mogućnosti

U nedostatku širokog međunarodnog pritiska za minimalni porez na milijardere, Zukman je rekao da bi “koalicija voljnih zemalja” mogla jednostrano da predvodi put.

Iako su gore navedene mjere stavile tačku na višedecenijsko nadmetanje između zemalja oko poreskih stopa, ostaju brojne mogućnosti za smanjenje poreskih računa, navodi se u izvještaju.

Na primjer, bogati sve više prebacuju bogatstvo u nekretnine umesto na ofšor račune, dok kompanije mogu da iskoriste rupe u zakonu u minimalnom iznosu poreza na dobit kompanija od 15 odsto.

U međuvremenu, vlade se sve više takmiče za investicije putem subvencija, a ne samo za niske poreske stope, navodi Opservatorija.

Izvor: Euractiv