Napredak revolucije u automatizaciji procesa i vještačke inteligencije preoblikovaće način na koji funkcioniše svjetska ekonomija, zaključak je delegacije na Svjetskom Ekonomskom Forumu, čiji sastanak se održao u Davosu, Švajcarska.

Ukratko, kako roboti budu napredovali, kamatne stope će padati, kako bi smanjile pritisak na svjetsku ekonomiju.Argument zvuči ovako: kako mašine budu radile sve bolje, mnogi radnici će izgubiti svoje poslove i drugi će uvidjeti njihov pad plata. Nove tehnologije će takođe povećati šanse za reprizu skoka u produktivnosti 90’ih godina.

U kombinaciji ovih sila doći će do obuzdavanja cijena širom svjetske ekonomije, što znači da će era spore inflacije izazvati centralne bankare da nešto urade, piše Bloomberg.

„Tehnološki napredak će zaustaviti obnavljanje inflacije“, rekao je u Davosu Axel Weber, predsjedavajući UBS Group-e i bivši predsjednik nemačke Bundesbank.

Zabrinjava to što će takozvana četvrta industrijska revolucija nauditi velikom procentu radne snage, stvarajući nezaposlenost i povećavajući pritisak na plate, i posljedično na potrošnju, naročito niskokvalifikovanih radnika.

Stručnjaci na Forumu u Davosu su izračunali da će povećanje automatizacije značiti gubitak preko 5 miliona radnih mjesta do 2020 u 15 glavnih razvijenih i ekonomija u razvoju. Takvi izgledi već uznemiravaju glasače širom svijeta, i hlade podršku populistima poput Marine Le Pen i Donalda Trumpa.

“Prvi efekat će biti niže plate za zamenjene radnike”, kaže Adam Posen, bivši kreator politike u Bank of England koji sada vodi Peterson Institute for International Economisc u Vašingtonu. “To se može popraviti tokom vremena, ali je inicijalan uticaj deflatoran.”

Cijena radnih mjesta

Optimisti se klade na rast produktivnosti sličan onom iz perioda 1996 – 2003 kada su zbog razvoja interneta, radnici postali efikasniji, a produktivnost u SAD skočila 3,5 procenata. To bi omogućilo zadržavanje kamatnih stopa na niskim nivoima.

Drugi problem za optimiste je uticaj na politiku. Preoblikovanje sveta može da izazove razdor među glasačima. “To će biti radikalna promjena”, kaže Johan Dennelind, izvršni direktor iz švedskog telekoma TeliaSonera AB. “Mislim da će biti zaista bolno. Moramo da priznamo da će biti, i da koristimo zdrav razum da se pripremimo.”

Nobelov laureat Edmund Phelps kaže da vlade moraju da odgovore tako što će preusmjeriti prihode od poreza ka onima koji pate od onih koji uživaju profit od korišćenja novih prednosti.

Centralni bankari se već pripremaju za izazov. U novembru je Andrew Haldane, glavni ekonomista Bank of England procijenio da će automatizacija koštati 15 miliona britanskih radnih mjesta.

“Ako zamjenjivost između radnika i kapitala bude veća nego u prošlosti, pregovaračka moć radnika i udio u prihodu može biti proporcionalno manji”, rekao je Haldane. “Krajnji ishod je materijalno niži put za inflaciju.”

“Takvo okruženje je još jedan razlog zašto centralne banke moraju ponovo da razmisle kako će obezbijediti stabilnost cijena, pošto su više puta podbacile inflatorne ciljeve od početka finansijske krize”, rekao je Paul Sheard, glavni ekonomista u Standard&Poor’s.

“To je razlog za povlačenje i pravljenje novog brainstorminga”, rekao je u Davosu, prenosi Bloomberg.

GdeInvestirati