U prethodnim finansijskim krizama, centralne banke širom svijeta razvile su proveren paket alata za spašavanje nacionalnih ekonomija. Pa zašto prethodne intervencije ne djeluju i ovaj put?

New York Times je obradio ovu temu pod nazivom The Daily, a o temi je pričao ekonomski novinar i urednik u International Business Timesu Peter S. Goodman.

Da bi se shvatilo zašto uobičajeni alati koje su banke ranije koristile ne uspijevaju i ovaj put, Goodman kaže da je bitno razumjeti šta se dogodilo u četvrtak ujutro prošle sedmice.

Naime, u četvrtak ujutro 12. marta, berza se otvorila na Wall Streetu u New Yorku i odmah nakon otvaranja došlo je do pada berze u iznosu od sedam odsto nakon čega je proglašena 15-minutna pauza u poslovanju.

“Sedam odsto je zaista značajan pad. U jednom običnom danu u obično, neturbulentno vrijeme, pomak od jedan odsto je značajan i veoma primijetan. To vam daje do znanja da se nešto značajno dogodilo na berzi, bio to pad ili rast. Nekada dođe do čak dva ili tri odsto rasta ili pada berza i to je retko i veoma značajno. U posljednjem periodu panike, vidjeli smo pad od četiri, čak pet odsto i vesti o tome su dominirale medijima”, objašnjava Goodman.

Pad azijskih berzi

Goodman napominje da smo bili svjedoci velikog pada na azijskoj i evropskoj berzi, a čim se otvorila berza u New Yorku momentalno je došlo do pada od sedam odsto.

“To znači da postoji veliki strah na tržištu. Do kraja dana je došlo do pada od 10 odsto na američkoj berzi, a pet odsto širom Evrope i to je najgori dan na berzi od 1987. godine”, objašnjava Goodman.

Kazao je da su stvari puno gore nego što se prvobitno smatralo i da su uobičajene metode potpuno beskorisne u ovom scenariju.

“Da bi se to razumjelo, najbolje je ovu pandemiju podijeliti u tri etape. Prva etapa se dogodila u Kini, u gradu Wuhanu, pokrajina Hubei. Wuhan predstavlja svojevrsni industrijski centar nalik američkom gradu Detroitu. Tamo se nalaze mnoge fabrike automobilskih dijelova, elektronike, tehnike i sl. To je veliki industrijski centar. Početkom januara postaje jasno da je došlo do velikih problema u Wuhanu i ekonomisti počinju shvatati da će doći do ekonomskog šoka”, kazao je Goodman.

Kina je izvor trećine rasta globalne ekonomije, objašnjava on, što znači da ako Kina prolazi kroz teška vremena onda i svet prolazi kroz teška vremena.

Polako dolaze vijesti da će doći do prekida u globalnom lancu snabdijevanja. Počinju da se gase fabrike u Wuhanu, a nakon toga i u Šangaju, Guangdongu i slično. Ljudi počinju da shvataju da će doći do nestašice elektronike, automobilskih dijelova, plastika i svih vrsta komadnih dijelova koji se izvoze i koriste za završne proizvode.

“Zatim je nekoliko velikih kompanija, poput Applea i General Motorsa, počelo upozoravati da će doći do pada prodaje u prvoj četvrtini godine. Prvobitno su ovu nestašicu dijelova osjetili u azijskim zemljama. Tako da je recimo Hyundai morao da ugasi proizvodnju u svojim fabrikama automobila u Južnoj Koreji jer nisu mogli doći do dijelova koji se proizvode u kineskim fabrikama. Isto se dogodilo Nissanu u njihovima fabrikama u Japanu”, objašnjava Goodman.

Problem potražnje

Napominje da je u to vrijeme već postajalo jasno da se radi o nečemu većem, ali se i dalje smatralo da će ovo potrajati samo nekoliko mjeseci nakon čega će doći do brzog oporavka jer ako, na primjer, Apple ne može da napravi iPad u januaru, moći će u aprilu kada se fabrike ponovo otvore. Smatralo se da će biti ograničeno samo na Kinu i da će doći do kratkog zastoja u globalnom lancu snabdijevanja.

Međutim, to se promijenilo sredinom februara kada je došlo do naglog skoka broja zaraženih u Italiji.

Kako se virus počeo širiti Evropom, ekonomisti i investitori su počeli da shvataju da će biti puno veći uticaj na globalnu ekonomiju, ali i na javno zdravstvo. U tom momentu je, kaže Goodman, tržište postalo veoma prevrtljivo.

Razlog zbog kojeg je dolazilo do brojnih rastova i padova na berzi je što su investitori počeli da prodaju svoje dionice u svim firmama koje imaju fabrike ili posluju u djelovima svijeta gdje je došlo do izbijanja epidemije.

To nas, kaže on, dovodi do treće etape pandemije.

“Ona počinje kada su američke Federalne rezerve, odnosno centralna banka SAD-a, dramatično smanjila kamatne stope. Ovo je hitna mjera s ciljem da se podstaknu komercijalne aktivnosti, da se posuđuje novac, da se troši, da se investira. I to bi trebalo da omogući neko olakšanje. Berze vole kada se smanje kamatne stope. Međutim, ovo nije urodilo plodom u ovom slučaju. Prvobitno je došlo do očekivane reakcije. Investitori pomisle da je dobro što su smanjene kamatne stope i počinju da ulažu. Ali nedugo nakon ovoga je ponovo došlo do naglog pada berze”, kazao je on.

“Pored toga postoji i problem u smislu potražnje jer možda vi ne želite da odete u tržni centar zbog straha od zaraze bez obzira na sve metode. A ni vlada vjerovatno ne želi da odete u tržni centar. I na taj način ove uobičajene metode ne mogu uroditi plodom u ovakvom scenariju ekonomske krize”, zaključio je Peter Goodman, urednik u International Business Timesu i ekonomski novinar za New York Times, Washington Post i Huffington Post.

Izvor: Bankar.rs