Na početku koronakrize činilo se da je bitcoin veliki gubitnik. Od sredine februra do sredine martacijena mu je pala više od 50 odsto – na samo 4,9 hiljada USD. Nakon kratke faze oporavka, cijena se dugo kretala blizu granice od deset hiljada USD, sve do prije nekoliko sedmica, piše Deutsche Welle.

U međuvremenu, najvažnija kriptovaluta ne samo da je uspjela nadoknaditi drastični gubitak od proljeća nego joj je od početka septembra cijena porasla više od 53 odsto. Samo u oktobru bitcoin je dobio oko 30 odsto na vrijednosti, baš za svoj 12. rođendan, prenosi SEEbiz.

Ta valuta se prošlog petka popela na gotovo 16 hiljada USD, a u srijedu je na berzi kriptovaluta Bitstamp povremeno vrijedila oko 15,65 hiljada USD.

Time je bitcoin dostigao najvišu cijenu od januara 2018. U decembru 2017. bitcoin je dostigao rekordnih 20 hiljada USD. Poslije toga kurs je drastično pao i to je bio kraj poleta. Sada situacija oko vrijednosti bitcoina ponovo izgleda drugačije. A za to ima više mogućih razloga.

Analitičar Timo Emden je rekao da su zbog donedavno neizvjesnog izbornog rezultata u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), a u potrazi za alternativnim mogućnostima ulaganja – neki investitori posegnuli za kriptovalutama.

On smatra da su se ulagači na taj način htjeli zaštititi od turbulencija na berzi.

Međutim, stručnjak DZ-Banke Soren Hettler, napisao je u nedavnoj analizi da je pokretač razvoja bitcoina zapravo nada u nagli rast potražnje, a ne toliko izbori u SAD-u.

Nekoliko investicionih fondova za bitcoin, poput Graysca, primijetili su tokom posljednjih mjeseci značajan priliv, a krajem oktobra su u nekim slučajevima zabilježili i rekordne vrijednosti. A Fidelity, jedan od globalnih igrača, osnovao je ljetos fond za bitcoin.

Pored toga, kripto-valute su profitirale od nedavno objavljenih planova giganta platnih usluga PayPal da digitalne valute prihvati kao sredstvo plaćanja. Investitori pretpostavljaju da će taj korak prema komercijalnoj upotrebi dati novi zamah bitcoinu.

Kao važne pokretače ovog jačanja kriptovalute, Hettler vidi i politiku nultih kamatnih stopa središnjih banaka i programe gigantske potrošnje tokom pandemije korone koje su donijele vlade.

Prema analitičaru DZ-Banke, to je dovelo do vala likvidnosti na kojem plivaju i kriptovalute. Tu bi se moglo ubrojiti i to što ove godine ima sve više mladih ljudi koji su ušli na tržište i često trguju bitcoinom.

Takođe, kriptovalute su trenutno tema sve više razgovara na nivou centralnih banaka. Na primjer, Evropska centralna banka (ESB) je skeptična prema bitcoinu, ali razmatra uvođenje digitalnog eura.