Većina Amerikanaca gotovo da nema nikakvu ušteđevinu za hitne slučajeve. Naime, čak 59 odsto Amerikanaca tvrdi da ne bi mogli da izdvoje ni 1.000 dolara, u slučaju da ih zadesi nepredviđena okolnost, dok 46 odsto građana ne bi moglo da pokrije štetu vrijednu 400 dolara, bez da budu prinuđeni da nešto prodaju ili pozajme.

Kao najčešće razloge za manjak ušteđevine, većina Amerikanaca navodi stagnirajuće plate, troškove zdravstvenog osiguranja i studentske pozajmice. Neke studije pokazuju da su računi za zdravstvene usluge trošak broj jedan, u američkim domaćinstvima i glavni razlog za bankrot pojedinaca. Kada je riječ o ovoj temi, situacija bi mogla biti i gora, s obzirom da predsjednik Donald Tramp pokušava da ospori Obamacare.

Rast zarada se kreće sporim tempod od 2,5 odsto tokom 2017. što nije dovoljno da bi rast ekonomije bio osetan među građanima SAD-a. Zbog toga, Amerikanci danas imaju najveći dug za plaćanje kreditnim karticama u istoriji, koji iznosi ukupno preko trilion dolara, ili 3.000 dolara duga po stanovniku.

Pored toga, 2017. godine prosečan diplomac u SAD-u nakon studija i diplomiranja iza sebe ima dug u iznosu od 37.000 dolara, što je rekord u odnosu na sve prethodne generacije studenata u Americi.