Ako biste sakupili na jednom mestu trust mozgova i stručnjaka za sve oblasti koje se bave i mentalnim i fizičkim zdravljem sa pitanjem „Šta je to malo što može svako da uradi da bi svoj život učinio kvalitetnijim?“ , dobilil biste, na veliko iznenađenje, jednostavne odgovore bez formula i mnogo objašnjavanja. Svi će se složiti da se do promene na bolje dolazi svakodnevnim ritualima koji ne traže mnogo truda. Nema tu mnogo matematike – uvedete u svoj dan malo priprode, smijeha ili najdražih osoba i vaš će život sigurno postati kompletniji, a vi zadovoljniji.
Prvo, vratite se prirodi. Od prirode se većina odrodila. Zaboravljeno je zelenilo, šetnja šumom ili pored rijeke. Ako biste svaki dan malo vremena proveli u društvu prirode, osjetili biste i promjenu u pamćenju, manje stresa i bili biste kreativniji. Kažu ’priroda će vas učiniti boljom osobom’.
Vježbajte. Morate svoje telo dovoditi u stanje pokreta što je njegovo prirodno stanje (za razliku od sjedenja). Naučno je dokazano da kretanje jača memoriju, čini vas srećnim, pametnijim, bolje spavate, povećava libido (seksualnu energiju) i uči vas da zavolite svoje tijelo. Za mnoge su vježba i pokret ’tajna dobrog života’.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Provedite vrijeme sa prijateljima, rodbinom, ljudima koje volite i u čijem ste društvu neizmerno srećni. Psiholog Daniel Gilbert je čak došao do podatka da ljudi koji mnogo vremena provode sa ’svojima’, godišnje u prosjeku više zarađuju 130.000 dolara (ispitivao je američku populaciju). Ako ste samotnjak, veće su vam šanse da završite sa srčanim udarom ili dijabetesom ili šlogom. Jednostavno je – kada sa drugima dijelite lijepe vijesti, uvećava se osjećaj sreće; kada imate problem i kažete ga, veće su šanse da dođete do rešenja, a i lakše vam je; kada učinite za drugog dobro djelo, osjetićete ispunjenje koje ništa ne može zamijeniti.
Zahvalite se svakodnevno na svemu što imate. Za kratko vrijeme ćete osjetiti razliku u raspoloženju i postaćete bolja osoba.
Meditacija je najbolji način da u sebi ’ubijete’ ljutnju ili bijes, depresiju ili umor, da spoznate osjećaj prave sreće. Molitva donosi identične dobrobiti.
Spavajte. Iako ste sebe ubijedili da vam ne treba mnogo sna i da odlično funkcionišete i kada ne spavate, možete da se zavaravate, ali ne dugo. Kad-tad ćete osjetiti razdražljivost, teško donošenje odluka, sporije učenje i nemoralne ispade što sve zajedno ne vodi u bolji život. I popodnveno spavanje je blagodet, ko može i ima vremena.
Izazivajte sami sebe. Pored redovnih dnevnih obaveza, bar pola sata učite drugi jezik, učite da svirate instrument, bavite se hobijem koji traži angažovanje inteligencije. Ne samo da ćete dovesti mentalnu kondiciju na zavidni nivo, već ćete biti nasmijaniji (a, da nekad ni sami ne znate zašto).
Smijte se. Uzimajte smijeh kao dnevnu dozu vitamina. Ako vam život trenutno ne daje mnogo razloga za smijeh, izazovite vi njega – filmske komedije, pozorišne predstave ili zabavne knjige vas moraju nasmijati.
Dodir je veoma važan. Zagrljaji svakog usrećuju i to je pitanje hormona i fiziologije. Što više dodira i zagrljaja, to je bolji imunitet, više osjećaja zadovoljstva, zdravije je srce, jača je moć ubjeđivanja – zar nije dovoljno razloga da svoj život nazovete ’boljim’?
