Šest regulatora najavljuju tužbu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti Zakona o zaradama u j avnom sektoru kojim su i oni obuhvaćeni, nakon što nije prihvaćen njihov, odnosno amandman Andrije Popovića (LP) da budu izuzeti.

Izuzeće su tražili agencije za elektronske komunikacije, za energetiku, za nadzor osiguranja, za elektronske medije i za ljekove, kao i Komisija za hartije od vrijednosti. Regulatori kažu da je nakon usvojenog zakona u srijedu direktno ugrožena nezavisnost regulacije.EKIP

Direktor EKIP-a Zoran Sekulić juče je Pobjedi kazao da će, čim zakon stupi na snagu, tražiti ocjenu ustavnosti.

– Vjerujem da će to uraditi svi regulatori, jer se finansiramo iz samostalnih izvora sektora koje regulišemo, a EKIP od operatora koji su u rukama stranog kapitala–  kaže Sekulić i dodaje da smanjenje zarada nije u interesu Crne Gore.

– Nakon usvajanja ovog zakona od operatora će se uzimati manje novca, što je mimo direktiva EU, koje uspostavljaju princip proporcionalnosti, što znači da zarade u sektoru elektronskih komunikacija treba da budu reper za naknade koje naplaćuje regulator. Ukoliko su zarade u EKIP-u na novou zarada u sektoru koji regulišemo, to je doprinos za fondove i budžet. Ukoliko su manje svi trpe štetu. Ne vidim pravni osnov da se uspostavi korelacija sa zaradama onih koji se finansiraju iz budžeta – objašnjava Sekulić, koji ne krije da je očekivao da će amandman biti prihvaćen, jer su „izuzeci pravljeni selektivno i mimo ikakvih kriterijuma“. Plate menadžmenta EKIP-a neće biti manje, ali hoće zaposlenima.

– Moja plata će biti i veća, ali se bojim da se ne uruši sistem, jer su većina zaposlenih inženjeri telekomunikacija, koji lako mogu naći posao kod operatora gdje su plate veće – objašnjava Sekulić.

ENIM

I direktor Agencije za elektronske medije Abaz Džafić podsjeća na evropska pravila koja definišu poziciju regulatornih tijela i insistiraju na njihovoj institucionalnoj i finansijskoj nezavisnosti.

– Tek usvojeni zakon nije na toj liniji čime se dovodi u pitanje nezavisna regulacija. Ne sporimo težnju za transparentnošću sistema zarada u javnom sektoru, ali se pitamo zašto su izuzeti Centralna banka i Agencija za civilno vazduhoplovstvo – kaže Džafić i podsjeća da u agenciji kojom rukovodi nijesu imali enormno visoke plate.

– Nije ovo jedina odluka koja dovodi u pitanje nezavisnost regulatora. Jedna od njih je da višak prihoda moramo da uplatimo u budžet, iako prema evropskim standardima imamo garantovanu nezavisnu poziciju – kaže Džafić.

RAE

I direktor Regulatorne agencije za energetiku dr Miroslav Vukčević kaže da je odluka da se regulatori ne izuzmu negativna.

– Bojim se da će dosta mladih ljudi, koje smo uspjeli da edukujemo, što nije bilo ni malo jeftino, otići iz RAE jer će nakon usvajanja ovog zakona njima plate biti upola manje – kazao je Vukčević i podsjetio da su u posljednje četiri godine 23 odsto smanjili plate. To se, kaže on, nigdje ne spominje, nego se kao aktuelne navode zarade iz 2012.

– Neko ima drugačiju viziju ovog sektora, a nije mi jasno zašto – kaže Vukčević i dodaje da se sa kolegama nije konsultovao oko tužbe, jer je zakon tek usvojen. M.PM

Prilagoditi koeficijente u zdravstvu, obrazovanju i odgovornosti

Sindikalna organizacija doktora medicine Kliničkog centra apelovala je da se koeficijenti prilagode zdravstvenoj profesiji shodno njihovoj peticiji.

Budući da se zakonom koeficijenti u rasponu od 2,6 do 32 definišu zavisno od kvalifikacije obrazovanja, složenosti i odgovornosti posla, doktore medicine je zatekla odluka nadležnih da odgovornost u zdravstvu treba prilagoditi koeficijentu od šest do devet.

Zakonom projektovan nivo kvalifikacije obrazovanja i odgovornosti za poslove zaštite smatramo nedopustivo niskim, jer proizvodi dilemu da se odgovoran posao liječenja može ili čak treba raditi na neodgovoran način kaže se u saopštenju.

Baković: Zaštitnik degradiran

Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda degradirana je novim zakonom, a njena ustavna pozicija narušena, smatra ombudsman Šućko Baković. Iz njegove kancelarije je saopšteno da se ovim zakonom zanemaruju već prihvaćene preporuke UN i EU o potrebi jačanja samostalnosti i nezavisnosti institucije Zaštitnika.

Zaštitnikje, u procesu donošenja zakona, dostavio mišljenje skupštinskim odborima, predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću i Vladi, ali nije izlazio u javnost u uvjerenju daće seargumenti uvažiti-navodi se u saopštenju i podsjeća da L je ova institucija od osnivanja L 2003. godine imala status ekvivalentan Ustavnom sudu, kao t i u svim državama okruženja i EU, a sada je degradirana.

Izvor: Pobjeda