Zakon o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju, koji je sada u formi nacrta i na javnoj raspravi od prošle sedmice do 11. marta, primjenjivaće se dvije godine od stupanja na snagu, a pokušaće da riješi i oko 439 miliona eura loših kredita, odnosno probleme preduzeća koja ih duguju.
– Zakon će se primjenjivati dvije godine od dana stupanja na snagu. Zakonom je kreiran stimulativni normativni okvir koji podržava i podstiče realno restrukturiranje u vansudskom postupku ekonomski održivih privrednih subjekata, čime će se eliminisati razlozi za njihov stečaj koji, po pravilu, dovodi u težu poziciju i povjerioce i dužnike – kazali su Pobjedi iz Centralne banke u odgovoru na pitanje dokle se stiglo sa „podgoričkim modelom“ za rješavanje problema nekvalitetnih kredita i šta bi značio lex specialis zakon o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju dugova.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Koristi
Koristi od ovog modela, kako su objasnili u CBCG, imaće u prvom redu banke kroz smanjenje loših potraživanja.
– Preduzeća će takođe imati koristi, jer će nastaviti da rade umjesto da idu u stečaj. Država će dobiti preduzeća koja mogu da servisiraju poreske obaveze. Građani će otplaćivati stambene kredite umjesto aktiviranja hipoteke, a Centralna banka Crne Gore će unaprijediti finansijsku stabilnost – ocijenili su Pobjedi iz CBCG.
Ukupan iznos loših, odnosno kredita (prodate i transferisane aktive) koji se ne vraćaju od izbijanja krize do danas je, po podacima Centralne banke, oko 650 miliona eura. U postkriznom periodu banke su značajan dio nekvalitetnih kredita izmjestile iz svojih u bilanse matičnih banaka, vršile njihovu prodaju i reprogramirale dospjele obaveze ali je, i pored toga, problem i dalje evidentan. Posljednji podaci CBCG pokazuju da ukupni nekvalitetni krediti i ostala potraživanja banaka (bez kamata i vremenskih razgraničenja) iznose 438,6 miliona eura, odnosno 17,7% ukupnih kredita i ostalih potraživanja banaka.
Dobrovoljnost
– Stoga je Centralna banka, u saradnji sa Svjetskom bankom i Ministarstvom finansija, tokom 2012. i 2013. godine intenzivno radila na kreiranju normativnog okvira za dobrovoljno vansudsko restrukturiranje duga pravnih i fizičkih lica – korisnika hipotekarnih kredita prema bankarskom sektoru i drugim povjeriocima, kojim će se podstaći oporavak dužnika i pristup novim sredstvima finansiranja radi stimulisanja ekonomskog oporavka i rasta. Prednosti ovog modela neće moći da koriste kompanije čiji su računi više godina u blokadi. Predloženi zakon se zasniva na konceptu dobrovoljnosti učesnika u restrukturiranju, uz određene podsticaje za povjerioce i dužnike. Zakon će se odnositi samo na solventna a nelikvidna preduzeća koja imaju realnu šansu za oporavak – objasnili su Pobjedi iz Centralne banke.
Centralna banka je krajem novembra 2013. izmjenama i dopunama podzakonskog akta, podsjećaju iz ovog regulatora, obavezala banke da razviju sveobuhvatnu strategiju postupanja sa nekvalitetnim kreditima za period 2014 -2017. godine, utvrde godišnje operativne ciljeve vezane za smanjenje nivoa nekvalitetnih kredita i dostave kvartalne izvještaje o realizaciji operativnih ciljeva.
– Očekuje se da će se primjenom ove odluke podstaći sveobuhvatan pristup u rješavanju problema nekvalitetnih kredita u bankama – ističu u CBCG.
