Većina država Zapadnog Balkana u ovoj godini će zabilježiti značajan manjak javnih prihoda, koji bi u Crnoj Gori mogli pasti skoro osam odsto u odnosu na prošlu, ocijenjeno je iz Svjetske banke (SB). U novom izdanju bilješki SB, koje sagledavaju uticaj Kovida 19 na fiskalnu politiku na Zapadnom Balkanu, navodi se da bi naplata prihoda mogla pasti i u još većoj mjeri ako ograničenja kretanja ostanu na snazi i u drugoj polovini godine.
– Prema osnovnom scenariju, međutim, predviđa se da će u većini država pad prihoda biti brži od nominalne kontrakcije bruto domaćeg proizvoda (BDP), čak i u slučaju postepenog oporavka u drugoj polovini godine- navodi se u bilješkama SB,koje predstavljaJu dopunu nedavno objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, prenosi Mina biznis.
Iz SB su naveli da bi mjere finansijskog sektora za pružanje podrške ekonomijama Zapadnog Balkana trebalo da budu široko zasnovane, transparentne i brze, uz vođenje računa o finansi jskoj stabilnosti.
– Hitne mjere trebalo bi da budu vremenski ograničene i d a imaju jasne iz lazne strategije, dok prudencijalne mogu odgovorno stvoriti prostor za kapital banaka, da obnove davanje kredita. To se može učiniti kroz oslobađanje kontracikličnih rezervi kapitala, oslobađanje zaštitnih rezervi i privremenu zabranu isplate bonusa direktorima,isplate dividendi i otkupa akcija, objašnjeno je u bilješkama SB.
Iz SB su poručili da zemlje mogu uvesti i mjere regulatornog popuštanja, kao što je privremeni, dobro ciljani moratorijum na otplatu kredita. Druge mjere, naročito zamrzavanje klasifikacije i rezervacija, mogle bi brzo dovesti do ozbiljnih rizika za banke i klijente, a odgovor supervizije postao bi izazovniji, ukoliko se one ne budu privremeno blisko pratile.
Izvor: Dan
