U dobu u kojem posreduje napredna tehnologija lako je zaboraviti da ljudska bića – i sam život – u potpunosti zavise od krhkih planetarnih uslova.

Sada kada smo suočeni sa sve većim brojem ozbiljnih – ako ne i egzistencijalnih – prijetnji, to je osnovna istina s kojom bi se bilo dobro ponovno upoznati. Klimatske promjene, ozbiljne nestašice u snabdijevanju, gubitak biološke raznolikosti i razorne pandemije razotkrivaju ranjivosti naših društava kao nikada do sada.

Nijedna zemlja ne može se nadati da će izbjeći ove izazove ili ih sama riješiti. Iako je multilateralna saradnja komplikovana i u dobrim vremenima, najvažnija je u crnim danima. U kriznim trenucima moramo prevladati uske interese i okrenuti se saradnji, udruživanju resursa i poboljšanju načina na koji donosimo i sprovodimo kolektivne odluke.

Julski sastanci grupe G20 u Indoneziji dolaze u jednom od tih trenutaka. Zbog ruskog rata u Ukrajini, suše i drugih činilaca, milioni ljudi širom svijeta suočavaju se s ozbiljnim nestašicama hrane i energenata, koje se događaju zajedno s rekordnim toplotnim talasima u Evropi, Kini, Južnoj Aziji i drugim djelovima svijeta.

U nedostatku usklađenog globalnog djelovanja, te krize lako bi mogle da prerastu u humanitarne katastrofe velikih razmjera.

Članice grupe G20 čine 85% svjetskog BDP-a, 75% međunarodne trgovine i dvije trećine svjetskog stanovništva. Ako mogu djelovati kao jedno, mogu pomoći i u upravljanju tim izazovima i dati primjer koji će drugi slijediti. Oni koji okreću leđa saradnji i opštem dobru, treba da odgovaraju baš kao što treba osuditi i odvratiti one koji rasipaju vrijeme i energiju na nasilje i rat.

Jačanje zdravstvenih usluga

Ali države i vlade nisu jedini akteri u ovoj globalnoj drami. Da bismo upravljali današnjim krizama, moramo na scenu dovesti i privatni sektor. Države jednostavno nemaju resurse ili stručnost za rješavanje nestašica u snabdijevanju, povećanje uvođenja čiste energije ili samostalno razvijanje vakcina i terapeutika.

Njihova snaga leži u uključivanju i mobilizaciji pune snage i domišljatosti privatnog sektora. To će odrediti hoće li i koliko brzo čovječanstvo suzbiti globalno otopljavanje, osigurati dovoljno hrane i čiste vode – kako za sadašnje tako i za buduće generacije – i preživjeti buduće pandemije.

Međunarodni forumi i institucije imaju ključnu ulogu u takvim mobilizacijama. Na primjer, multilateralne finansijske institucije mogu višestruko da povećaju uticaj javnih sredstava garantovanim pozajmicama, kako bi se pomoglo u finansiranju poželjnih ulaganja i smanjenju rizika za privatne investitore.

Takođe, mogu dati neprocjenjive savjete u planiranju projekata, strukturiranju i realizaciji, zahvaljujući svojoj tehničkoj stručnosti i iskustvu rada širom svijeta. Recimo, razvojni ogranak Evropske investicijske banke – EIB Global, može da iskoristi više od 60 godina iskustva u više od 150 zemalja. Kao dio Tima Evropa, pomaže institucijama EU i državama članicama u unapređenju strategije Global Gateway Evropske unije.

Global Gateway je inicijativa EU za podsticanje do 300 milijardi eura ulaganja u ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama, digitalnu tehnologiju, održivi prijevoz, zdravstvene sisteme, obrazovanje i istraživanje u partnerskim zemljama širom svijeta. Pokrenuta krajem 2021. godine, sada je dio Partnerstva za globalnu infrastrukturu i ulaganja, koje je G7 nedavno predstavio s ciljem raspoređivanja 600 milijardi dolara za iste ciljeve.

Kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa naglasila je prijetnju koju predstavljaju pandemije, koja će postati još vjerovatnija zbog klimatskih promjena i gubitka staništa. Međunarodna saradnja za podsticanje ulaganja u osnovnu infrastrukturu, primarnu zdravstvenu zaštitu i obučene medicinske radnike očajnički je potrebna kako bi se pripremili za izbijanja neke nove bolesti i spriječili da postanu pandemije.

U tu svrhu, EIB pomaže u razvoju strategije finansiranja koja se može prilagoditi i primijeniti u drugim oblastima na globalnom nivou. Sarađujemo sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, Evropskom komisijom i Afričkom unijom kako bi mobilizovali milijardu eura ulaganja za jačanje primarnih zdravstvenih usluga u subsaharskoj Africi, uključujući proširenje pristupa vakcinama.

Razvoj vještina

EIB će staviti na raspolaganje najmanje 500 miliona eura kako bi pomogao tim zemljama u ostvarenju ciljeva održivog razvoja povezane sa zdravljem. Očekuje se da će se tim ulaganjem povećati dodatna finansijska sredstva javnog sektora kako bi se obnovio, proširio i održao pristup osnovnim zdravstvenim uslugama; povećati zaštita od finansijskog rizika; poboljšati dostupnost vakcina, lijekova, dijagnostike i drugih zdravstvenih proizvoda; proširiti inovativni modeli pružanja primarne zdravstvene zaštite; i ulagati u radnu snagu u zdravstvu.

Takva partnerstva ključna su za stvaranje ekosistema koji pogoduju angažovanosti privatnog sektora, posebno kada je riječ o razvoju vještina i ulaganju u stručan ljudski kapital.

Budući da smo suočeni s globalnim izazovima koji su preveliki i presloženi da bi se bilo koja zemlja mogla sama uhvatiti u koštac s njima, globalna saradnja – ne samo između država, već i između vlada i privatnog sektora – ključ je uspjeha.

Multilateralne finansijske institucije osmišljene su kako bi olakšale takvu saradnju. U vrijeme kada centrifugalne globalne snage prijete da će nas razdvojiti, one mogu i moraju pomoći u izgradnji mostova – doslovno i figurativno – kako bi se ljudi zbližili.

Autor: Gelsomina Vigliotti, potpredsjednica Evropske investicione banke (EIB)

Izvor: Project Syndicate

Prevod: Poslovni.hr