Naredne godine će iz državnog budžeta u opremanje pet skijališnih centara na sjeveru Crne Gore – Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Hajla i Durmitor biti uloženo 11,7 miliona eura, a u tim centrima do kraja 2021. godine ukupne investicije iznosiće 113 miliona eura, piše u obrazloženju budžeta.
Iz Ministarstva turizma kazali su “Vijestima” da ovi planovi pokazuju posvećenost Vlade razvojnim projektima ski-centara na Bjelasici sa kolašinske, bjelopoljske i mojkovačke strane, ski-centra na Durmitoru kod Žabljaka i Hajli u Rožajama.
“Ovi projekti omogućiće promovisanje raznih segmenata turističke ponude u skladu sa međunarodnim standardima, produžavanje turističke sezone u sjevernom regionu i poboljšanje smještajnih kapaciteta, povezivanje turističkog sektora sa ostalim relevantnim privrednim sektorima, kao i otvaranje novih radnih mjesta”, naveli su iz Ministarstva.
Najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori jesu klimatske promjene i to je navedeno u Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine.
Ona predviđa da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a u periodu nakon toga i za 50 odsto. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na veće visine i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.
Na pitanje “Vijesti” da li su rađene procjene o mogućim uticajima klimatskih promjena na zimski turizam u Crnoj Gori s obzirom na najavljena velika ulaganja, iz Ministarstva navode da će ski-centri posjedovati opremu za vještačko osnježavanje, ali i da će se u slučaju nedostatka snijega organizovati druge manifestacije.
“Budući da se zimska turistička sezona pretežno bazira na radu skijališta, tokom prethodnih godina usljed izraženih klimatskih promjena bilo je nemoguće ili vrlo teško prognozirati kakva će sezona biti. No, bez obzira na vremenske prilike potrebno je uložiti napore i na vrijeme osmisliti plan sezone, odnosno sadržaje koji će privući domaće i strane turiste da dođu na planinu i učiniti njihov boravak interesantnijim i prijatnijim. Stoga, ukoliko vremenske prilike ne budu išle naruku i snijega ne bude dovoljno lokalne samouprave i turističke organizacije radiće na osmišljavanju i razvoju turističke ponude u svojim mjestima što će skijalištima i hotelskim i ugostiteljskim objektima na sjeveru naše zemlje omogućiti ostvarivanje prihoda”, naveli su iz Ministarstva.
Oni navode da se svake godine ulažu napori da sve veći broj skijaških centara bude stavljen u funkciju.
“Ukoliko sniježnih padavina ne bude, budući da posjedujemo sisteme za vještačko osnježavanje na skijalištima, koristiće se i ta mogućnost, što će obezbijediti nesmetano odvijanje ski-sezone. Određen iznos sredstava izdvaja za pripremu zimske sezone, a u slučaju gorepomenutog scenarija, dio tih sredstava izdvojiće se za organizaciju manifestacija i događaja koji će privući turiste u zimske centre”, naveli su iz Ministarstva.
Studija Ekonomski uticaj klimatskih promjena u Crnoj Gori iz 2010. godine najavljuje da će zime u kojima snijeg pada već u decembru, kao sadašnja, biti rijetkost.
“Uticaji klimatskih promjena su porast temperature, smanjenja sniježnih i povećanja kišnih padavina… U planinskim slivovima u Crnoj Gori biće više kiše, a manje snijega. Granice sniježnog pokrivača nalaziće se na većim nadmorskim visinama”, navedeno je u toj studiji.
U izvještaju o stanju crnogorskih skijališta iz 2014. godine navedeno je da veliki svjetski ski-centri imaju i bogatu ljetnu turističku ponudu jer ekonomski ne bi bile opravdane velike investicije u kapacitete, programe, radnu snagu, imidž i marketing, i da se na to moraju ugledati i crnogorski.
“Nedostatak dodatnih sadržaja posebno dolazi do izražaja kada se imaju u vidu posljedice klimatskih promjena koje utiču na pomjeranje i skraćenje skijaške sezone u centrima, posebno onim na visini do 1800 metara nadmorske vidine (mnv). Upravo zbog toga svjetski trendovi su da skijaški centri na visini do 1800 mnv obogaćuju svoju ponudu drugim sadržajima kako bi stvorili uslove za produžetak sezone i veću rentabilnost, dok se novi ski-rizorti planiraju na visini iznad 1800 mnv”, navedeno je u tom izvještaju.
Za opstanak skijališta predlaže se ulaganje u sisteme za proizvodnju vještačkog snijega, iako se priznaje da ni oni nijesu od pomoći ako dođe do povećanje kišnih padavina i rasta temperatura iznad nule.
Planovi za pet državnih skijališta
Iz Ministarstva su naveli šta je do sada urađeno na skijalištima i šta još planiraju da urade. Kako su naveli izgradnja ski-centra „Kolašin 1600“ je završena.
Izgrađen je servisno-ugostiteljski objekat, žičara šestosjed sa četiri kilometra ski-staza, parking za dnevne skijaše, sistem vodosnabdijevanja bazne stanice, a u toku je i isporuka dva ratraka (mašine za tabanje snijega) i motornih sanki.
Ukupna ugovorena vrijednost projekata iznosi 17 miliona a do sada je utrošeno 13,5 miliona.
Za stavljanje u funkciju ski-centra Žarski u Mojkovcu do sada je uloženo 1,8 miliona a za Cmiljaču u Bijelom Polju oko tri miliona. Završetak oba ski centra planiran je u 2020.
U toku je izgradnja pristupnih puteva, izrada projektne dokumentacije žičare i tri kilometra ski-staza za Cmiljaču, kao i tender za izgradnju žičare Žarski. Kako su naveli, radi se i na obezbjeđenje elektroenergetske i vodovodne infrastrukture.
Za izgradnju ski-žičare Savin kuk na Durmitoru u toku je izrada projektne dokumentacije, a u revitalizaciju ovog ski-centra do sada su uložena tri miliona eura.
Višegodišnji projekti kao što su izgradnja puta Rožaje – Štedim za potrebe ski-centra Hajla, kako je navedeno, napreduju planiranom dinamikom. Do sada je za izgradnju ovog puta i izradu planske dokumentacije za potrebe ski-centra uloženo oko 2,2 miliona eura.
Vijesti
