Preliminarni podaci Monstata o ukupnoj spoljnotrgovinskoj robnoj razmjeni u prvih šest mjeseci pokazuju da je u crnogorskom izvozu i dalje dominantno učešće električne energije i aluminijuma. Sa druge strane u prvoj polovini godine najviše smo trošili na uvoz hrane, nafte, automobila i električne energije.

Spoljnotrgovinska robna razmjena u prvoj polovini godine iznosila je gotovo dvije milijarde eura, što je 54,4 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 382,7 miliona eura, što je za 89 odsto više u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio veći 48 odsto i iznosio je 1,6 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 23,8 odsto i veća je u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 18,6 odsto.

Za ekonomskog analitičara Mirzu Muleškovića ovakav bilans u prvih šest mjeseci je očekivan.

– Iako je drastično povećana vrijednost ukupne spoljnotrgovinske robne razmjene za prvih šest mjeseci, jasno je da je ovo u najvećoj mjeri posljedica drastičnog rasta svih cijena kako u Crnoj Gori tako i na međunarodnom nivou. Samim tim, apsolutne vrijednosti ovih posmatranih indikatora su zabilježile drastičan rast. Jasno je da je, shodno inflatornom pritisku, došlo do naglog rasta svih cijena i apsolutnih vrijednosti svih proizvoda – kazao je Mulešković Pobjedi i dodao da je teško shodno ovim podacima i komentarisati da li je došlo do stvarnog rasta izvoza crnogorskih proizvoda ili je ovaj rast posljedica isključivo rasta cijena.

Izvoz

U strukturi izvoza, prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva (sektor 3), u iznosu od 128,6 miliona eura, koje čine električna energija sa 118,4 miliona eura i ostalo. Vrijednost izvezene električne energije je u prvoj polovini godine uvećana čak 165 posto u odnosu na isti period lani.

To je prvenstveno posljedica gašenja primarne proizvodnje u KAP-u i drastičnog skoka cijena električne energije na međunarodnim tržištima u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine. Pored električne energije u izvozu dominiraju obojeni metali, odnosno aluminijum sa izvozom vrijednim 104 miliona eura. To je povećanje za čak 198,3 odsto u odnosu na prvih šest mjeseci lani.

– Već godinama unazad vidljivo je da u strukturi izvoza imamo dominantno izvoz energije i aluminijuma što i jesu proizvodi po kojima je Crna Gora prepoznata u ovim bilansima. Ipak, moramo reći da nam ti podaci i dalje govore da nijesmo mnogo uradili po pitanju razvoja ostalih sektora gdje Crna Gora može imati konkurentsku prednost i gdje može biti prepoznatljiva kao značajan izvoznik. Crna Gora, ukoliko sprovede kvalitetne mjere razvoja i stimulacije ekonomije, može ojačati svoju poziciju u dijelu izvoza hrane i svih proizvoda koji se odnose na hranu (meso, mlijeko itd) – istakao je Mulešković.

On smatra da se takođe kao jedan od perspektivnih sektora u Crnoj Gori mogu posmatrati proizvodi od drveta, ali su za to, kako kaže, neophodna dodatna ulaganja u proizvodni proces kako ne bi bili izvoznici sirovina već poluproizvoda i gotovih proizvoda, i na taj način povećali stvarnu vrijednost sirovina, kojima je Crna Gora bogata. Izvoz mineralnih ruda, gdje dominira ruda boksit, je u prvoj polovini godine iznosio 26,7 miliona eura i smanjen je 4,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine. U prvih šest mjeseci Crna Gora je izvezla hranu vrijednu 13,67 miliona eura, što je 22,4 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Izvoz mesa iznosio je 10,2 miliona eura i povećan je 42,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Izvoz povrća i voća bio je vrijedan svega 1,26 miliona eura i za 33,5 odsto je manji nego lani u istom periodu. – Pad izvoza povrća za više od 30 odsto, pri ovako velikom rastu cijena, predstavlja zabrinjavajući podatak – ocijenio je Mulešković. U strukturi uvoza prema SMTK-u najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji (sektor 7) u iznosu od 329,8 miliona eura (drumska vozila – 100,1 milion eura, električne mašine, aparati i uređaji – 58,9 miliona eura i ostalo).

Uvoz

Vrijednost uvezenih drumskih vozila u prvoj polovini godine je 44,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine. U prvih šest mjeseci je uvoz nafte i njenih derivata bio vrijedan 169,7 miliona eura i čak je za 146,7 posto veći u odnosu na isti period lani, što je u najvećem dijelu posljedica velikog skoka cijena goriva na svjetskim tržištima. Vrijednost uvezene električne energije je bila 61,37 miliona eura i za čak 43,62 miliona eura, odnosno 245,78 posto, je veća nego u prvih šest mjeseca prošle godine.

Ovo je, pored enormnog rasta cijene energenata na svjetskim berzama, posljedica loših hidroloških prilika, odnosno manjka padavina. U prvoj polovini godine smo uvezli hranu vrijednu 277,7 miliona eura, što je 34,5 odsto više nego lani u istom periodu.

Uvoz mesa je bio vrijedan 56,7 miliona eura i povećan je 39 odsto, dok je uvoz povrća i voća iznosio 41,29 miliona eura i veći je 22,7 odsto nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Uvoz žitarica i proizvoda od žitarica iznosio je 44,35 miliona eura i 47,1 odsto je veći nego u prvih šest mjeseci prošle godine. To je prvenstveno posljedica ratnih dešavanja u Ukrajini, što je dovelo do drastičnog poskupljenja cijena žitarica na svjetskim berzama. U prvih šest mjeseci samo smo na uvoz kafe, čaja, kakaoa i začina utrošili 22,45 miliona, što je 37,9 odsto više nego u prvoj polovini prošle godine.

– Imajući u vidu globalne poremećaje, jasno je da je došlo do povećanog uvoza hrane zbog stabilizacije tržišta a da je dodatno vrijednost uvoza uvećana inflatornim poremećajima – rekao je Mulešković.

On dodaje da i najnoviji podaci Monstata pokazuju da je jasno da se i ovim podacima pokazuje da je Crna Gora još uvijek dominantno uvozno zavisna zemlja i da se ta zavisnost u najvećoj mjeri ogleda upravo u dijelu uvoza/izvoza hrane.

– Ipak moramo reći da i u strukturi apsolutnih vrijednosti izvoza postoje pozitivni primjeri proizvoda gdje je Crna Gora zabilježila značajan rast. Tako je izvoz živih životinja u odnosu na uporedni period prošle godine porastao za preko 180 posto, a izvoz mliječnih proizvoda i jaja za preko 70 odsto – rekao je Mulešković.

Sa druge strane, kako kaže, zabrinjava činjenica da skoro i nemamo izvoz ribe i prerađevina od ribe dok u strukturi uvoza bilježimo rast ove komponente za preko 50 odsto.

– Ovo nam sve jasno govori da Crna Gora i dalje ne koristi svoje kapacitete na najbolji način, da se balansira razlika između uvoza i izvoza i da se podignu proizvođački kapaciteti kako bi se ovaj bilans smanjio. Jasno je da je ovo jasan znak za donosioce odluka da planiraju snažniju politiku podrške proizvođačima iz ovih sektora kako bi se u narednom periodu Crna Gora više snabdijevala od svojih proizvoda. Ovdje se prvenstveno misli na dodatnu podršku poljoprivrednim proizvođačima, mljekarskoj industriji ali i onima koji žele da ulažu i razvijaju prerađivačku industriju u Crnoj Gori, koja i dalje nije na zadovoljavajućem nivou – naveo je Mulešković.

Izvoz duvana opao za 96,3 odsto

Mulešković je istakao kao zanimljiv podatak da je izvoz duvana u prvih šest mjeseci opao za 96,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine. U tom periodu vrijednost izvezenog duvana iznosila je samo zanemarljivih 169 hiljada eura, dok je sa druge strane u prvoj polovini godine uvoz duvana i proizvoda od duvana uvećan na 12,68 miliona eura, što je čak 46,9 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Za uvoz ljekova i medicinskih proizvoda 75,9 miliona eura

U strukturi uvoza značajno mjesto zauzimaju i medicinski i farmaceutski proizvodi, pa je tako u prvih šest mjeseci Crna Gora na uvoz ovih proizvoda potrošila 75,9 miliona eura, što je 13,6 odsto više nego lani u istom periodu. Zanimljivo je da nas je samo uvoz eteričnih ulja, parfemskih i toaletnih preparata u prvoj polovini godine koštao 31,39 miliona eura, što je 32,3 odsto više nego u uporednom periodu. U prvih šest mjeseci smo na uvoz odjeće utrošili 45,4 miliona, dok nas je uvoz obuće koštao 18,1 milion eura.

Izvor: Pobjeda