Fokus racionalizacije javne uprave ne treba isključivo biti na smanjenju broja zaposlenih, već se kroz bolje kadrovsko planiranje, povezivanje sa budžetskim programom, unapređenje znanja i kompetencija teži uspostavljanju optimalne administracije kazali su Pobjedi iz Ministarstva javne uprave (MJU) upitani za racionalizaciju javne uprave koja se najavljuje godinama.
Cilj im je, kako su naveli, da stvore stručne kadrove koji će raditi na unapređenju efikasnosti pružanja kvalitetnih usluga j avne uprave. Na pitanje Pobjede koliko je u Crnoj Gori zaposleno u javnom sektoru, iz MJU navode da podaci Ministarstva finansija (MF) govore da ih je u novembru prošle godine bilo ukupno 53.788 na centralnom i lokalnim nivoima, ali ta brojka ne uključuje zaposlene u državnim i lokalnim preduzećima. Dvije godine ranije, prema njihovim podacima, bilo ih je 2.197 manje. Budžetom za ovu godinu za plate državne uprave planirana su 674 miliona eura, što je preko 200 miliona više nego 2020, 2021. i 2022. godine.
Iz MJU ukazuju da u kontinuitetu sa MF prate i analiziraju broj zaposlenih u javnoj upravi u okviru sprovođenja Strategije reforme javne uprave za period 2022-2026. godine prateći ispunjavanje indikatora koji podrazumij eva udio ukupnog broja zaposlenih u javnoj upravi u odnosu na ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori.
-Oslanjajući se na podatke Monstata o ukupnom broju zaposlenih u Crnoj Gori, kao i podatke MF o ukupnom broju zaposlenih u javnoj upravi, prati se trend ispunjenosti ovog indikatora, čija je početna vrijednost za 2021. bila 26 g odsto, 2022. je iznosila 23 od sto, a 2023. godine 21,7 odsto kazali su Pobjedi iz MJU.
Percepcija javnosti o lošem stanju u oblasti zapošljavanja u javnom sektoru za istraživačicu javnih politika Instituta Alternativa (IA) Milenu Muk je generalno opravdana. Ona je u potkastu IA kazala da se ništa pozitivno nije desilo nakon promjena 2020. godine, kada je riječ o ovoj problematici.
Najlošije je, kako smatra, u javnim preduzećima, ali ništa bolje nije ni u državnoj upravi. Muk ocjenjuje da ne postoje pravne norme koje bi suzile manevarski prostor za politizaciju i nepotizam, te da se sa tim vezuje i loša kontrola inspekcije i nedovoljna transparentnost, imajući u vidu da se za najveći broj pozicija u javnoj upravi ne može dobiti informacija šta su kandidati odgovarali na pitanja i kakva su ta pitanja bila.
Muk, koja je i članica radne grupa za izradu novog zakona o državnim službenicima i namještenicima, kaže da je poprilično usamljena sa zahtjevima koji se odnose na depolitizaciju.
-Na radnoj grupi je prioritet da se uslovi za zapošljavanje, koji su početkom 2021. sniženi u smislu godina iskustva, vrate na staro, dok se dosta u magli pominju naprednije izmjene zakona koje bi trebalo da odgovore na naše preporuke.
Sporno je što i dalje postoji norma da se najbolje rangirani kandidati biraju po pravilu, dakle ne uvijek i nužno, čime se otvara prostor da se izabere neko i ko nije najbolji. Sama provjera sposobnosti je puna rupa i tu ne možete probleme posmatrati izolovano.
Ukoliko govorimo o meritokratiji i zapošljavanju najboljih, onda moramo da obezbijedimo da su oni koji su zaista najbolji prvi na rang listi ocijenila je Muk.
Izvor: Pobjeda
