Mnogobrojni su razlozi zbog kojih se dešava da letovi avionom kasne ili su otkazani. U tim situacijama nije neuobičajeno da se putnici nađu u problemima zbog nepredviđenih dešavanja. Svakako da se shodno toj situaciji većina putnika upita šta će biti sa kartom koju su kupili, da li će morati da kupe novu, da li će zbog toga ukoliko presijedaju zakasniti na drugi let i slično.
Iz Agencije za civilno vazduhoplovstvo ACV za “Dan” je saopšteno da su u tim slučajevima prava putnika u Crnoj Gori regulisana Zakonom o obligacionim odnosima i osnovama svojinsko-pravnih odnosa u vazdušnom saobraćaju.
“Tim zakonom regulisano je da putnik prigovor podnosi prvo vazdušnom prevozniku. Ako vazdušni prevoznik ili u određenim slučajevima menadžment aerodroma, u roku od 30 dana od dostavljanja prigovora, ne odluče po prigovoru, putnik ima pravo da se obrati ACV, za mirno rješavanje spora. Ovakvih obraćanja u 2017. godini imali smo ukupno deset, dok smo u deset mjeseci ove godine imali ukupno devet prigovora putnika”, kazali su iz ACV.
U slučaju da let kasni ili je otkazan, iz ACV su naglasili da odgovornost leži na vazdušnom prevozniku i da putnici imaju pravo na materijalnu odštetu.
“U tim slučajevima, naknade za sve letove dužine do 1.500 kilometara (km) iznose 250 eura. Za sve letove dužine između 1.500 km i 3.500 km odšteta je 400 eura. Dakle, novčane naknade u tim situacijama mogu biti i do 600 eura”, objasnili su iz ACV.
Kada je putnicima ponuđeno preusmjeravanje do njihovog mjesta odredišta alternativnim letom, iz ACV su objasnili da vazdušni prevoznik može smanjiti visinu odštete za 50 odsto, i to kada ostvareno vrijeme dolaska ne prelazi prvobitno rezervisano vrijeme dolaska.
“Za dva sata, u slučaju letova dužine do 1.500 km, za tri sata u slučaju letova dužine između 1.500 km i 3.500 km i za četiri sata u pogledu svih letova. Odšteta se plaća u gotovini, bankovnom doznakom na račun, čekovima ili na drugi način, uz saglasnost putnika”, objasnili su uz ACV.
U slučaju otkazivanja leta putnici imaju pravo na vraćanje novca ili preusmjeravanje od strane stvarnog vazdušnog prevoznika.
“Putnici, takođe, imaju pravo na snabdijevanje od strane stvarnog vazdušnog prevoznika, kao i pravo na snabdijevanje u slučaju preusmjeravanja kada je predviđeno vrijeme polaska novog leta najmanje jedan dan nakon vremena polaska koje je bilo planirano za otkazani let”, objasnili su iz ACV.
Naglasili su da je u slučaju otkazivanja leta vazdušni prevoznik dužan da obavijesti putnike o mogućnostima alternativnog prevoza.
“Ukoliko je do otkazivanja leta došlo usled vanrednih okolnosti koje se nijesu mogle izbjeći, i ako su preduzete sve potrebne mjere, vazdušni prevoznik nije dužan da plati odštetu”, kazali su iz ACV.
Dodali su da je stvarni vazdušni prevoznik koji očekuje kašnjenje leta u polasku izvan vremena predviđenog redom letjenja dužan da putnicima obezbijedi određeno snabdijevanje.
“Stvarni vazdušni prevoznik u svim slučajevima kašnjenja u okviru vremenskih rokova i dužine letova dužan je da obezbijedi pomoć putnicima. U slučaju da let kasni najmanje pet sati putnik ima pravo i na povraćaj novca”, objasnili su iz ACV.
Iz ACV su naveli da ne raspolažu informacijom koliko putnika je u 2017. godini dobilo najvisočiju naknadu zbog toga što im je let kasnio ili je bio otkazan.
“Agencija nema uvid u tu vrstu podataka, jer je njena nadležnost u tim slučajevima mirno rješavanje sporova. Podaci o odšteti su u posjedu vazdušnih prevoznika”, objasnili su iz ACV.
Izvor: Dan, CdM