Vlada je na posljednjoj sjednici donijela zaključak o osnivanju Kreditno-garantnog fonda (KGF), za čiji će se osnovni i obrtni kapital, odnosno budžet u 2022. godini – kada bude osnovan – izdvojiti 10,4 miliona eura.
Osnivanje ove institucije rezultat je polugodišnjih aktivnosti Vlade i saradnje sa Evropskom bankom za rekonstrukciju i razvoj i Evropskom unijom, koji su kao vid podrške za mala i srednja preduzeća u našoj zemlji namijenili jedan od grantova pretpristupne pomoći IPA.
Naime, projekat „Unapređenje preduzetništva kroz naprednu savjetodavnu podršku i informacione servise“ krajem juna ove godine „izrodio“ je 1,75 miliona eura zajedničkih ulaganja EU i Vlade, od čega je 1,4 miliona eura predviđeno za realizaciju zajedničkih aktivnosti EBRD i Ministarstvo ekonomskog razvoja u dijelu pomoći mikro, malim i srednjim preduzećima. Može se zaključiti da je to bio uvod u osnivanje nove finansijske institucije koja bi – prema projekcijama Vlade – trebalo u narednih pet godina da pomogne u obezbjeđivanju kredita vrijednih 220 miliona eura.
Kao razlog za osnivanje još jedne državne finansijske institucije – pored Investiciono-razvojnog fonda – navodi se visok procenat od 99,8 odsto ukupnom broju firmi, odnosno 37.200 mikro, malih i srednjih preduzeća sa sjedištem u Crnoj Gori.
„Sklonost banaka ka riziku da nastave i povećaju kreditiranje MMSP-a nakon pandemije kovid-19 je ograničena, pozivajući na Vladine podsticaje za kreiranje mogućnosti kreditiranja. Iako Vlada može podsticati finansiranje MMSP kroz postojeće aranžmane sa međunarodnim finansijskim institucijama, nastoji se uspostaviti dugoročni finansijski instrument u obliku KGF-a, koji će stimulisati fazu oporavka i koristiti kao instrument adekvatnog ublažavnja za sve potencijalne probleme u budućnosti izazvane ekonomskim šokovima“, ističe se u dokumentu Vlade, te dodaje da je KGF „osmišljen kao stabilna, nezavisna i održiva istitucija“.
Pojednostavljeno, Vlada će umjesto različitog vida pomoći i podsticaja iz budžeta, obezbjeđivati kredite kod banaka za koje MMSP ne mogu da garantuju otplatu. Ali, nakon dugoročnih posljedica pandemije kovid-19 u našoj zemlji, a i mnogo šire, teško se sada može govoriti o sigurnim vraćanjima dugova bilo kojeg iznosa.
Iz Vlade preciziraju kako će „KGF podržati nacionalnu ekonomiju sa 220 miliona eura, odnosno 6.000 dodijeljenih kredita za preduzetnike, mikro i mala preduzeća“.
„Projekcija je da će svaka nova investicija od 20.000 eura značiti otvaranje novog radnog mjesta“, što bi značilo da će za pet godina ovim novcem biti kreirano 11.000 novih radnih mjesta.
Prema Vladinim zvaničnicima, sedam komercijalnih banaka, dvije lizing, tri mikrofinansijske institucije i Centralna banka Crne Gore saglasne su da će se osnivanjem KGF „prevazići prepreke i stimulisati kreditiranje širokog spektra“, te se nadaju da će njihovim osnivanjem proširiti bazu klijenata.
„Finansijske institucije očekuju najveću podršku KGF za finansiranje klijenata koji nemaju dovoljno sredstava obezbjeđenja, imaju ograničenu kreditnu istoriju, startapove, preduzeća u vlasništvu žena i projekte u poljoprivredi, IT i drugim oblastima inovacija“, konstatuje se u Vladinom dokumentu.
Predstoji usvajanje predloga već pripremljenog Zakona o osnivanju KGF, nakon čega će biti i formalno osnovana ova kompanija. S obzirom na to da 70 predloga zakona već čeka poslanike, a da će naredna sjednica početi 12. novembra, vjerovatno će se taj dokument naći na dnevnom redu naredne godine.
Za cijeli ovaj posao ministra eknomskog razvoja Jakova Milatovića i ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića konsultovali su odabrani savjetnici firme Crimson Capital Corporation (čije je jedno od sjedišta u Atlanti u SAD, a još dva se nalaze u Skoplju i Prištini). Njih dvojica će takođe, prema zaduženjima koja je potpisao premijer Zdravko Krivokapić, imati zadatak da što prije potpišu ugovor o grantu sa EBRD-om i ovom konsultantskom grupom.
Izvor: Dnevne.me
